Vijesti

KLUPKO SE ODMOTAVA: Za koga je ruski biznismen Serdarov koncesijama izvlačio novac iz RS?

Kada je 2011. godine došao u RS, Rašid Serdarov je predstavljen javnosti kao bogati Rus koji će uložiti milijardu maraka u energetiku.

Od Vlade RS je dobio koncesije da istražuje i koristi prirodne resurse za izgradnju energetskih objekata i proizvodnju struje u periodu do 30 godina, nakon čega bi objekte predao u vlasništvo RS.

Za ustupljena koncesiona prava je platio oko 8,5 miliona KM naknada. Dobio je i obavezu da plaća do 3,6% godišnjeg prihoda kad posao krene, ali to se nije desilo jer objekte nije napravio. Desetak godina kasnije Serdarov se iz posla povlači i koncesije vraća.

Vlada RS, koju čine predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njihovi koalicioni partneri, spremna mu je dati za koncesiona prava 309,2 miliona KM.

Elektroprivreda RS digla alarm: Kupuju koncesije koje ne mogu platiti
Javno preduzeće “Elektroprivreda RS” upozorilo je Vladu RS da nema novaca i da ne može preuzeti sve Serdarovljeve projekte bez ugrožavanja vlastitih, pa je zbog toga za Serdarova pronađeno rješenje.

Koncesije za izgradnju hidroelektrane i eksploataciju građevinskog kamena u Rudom preuzelo je javno preduzeće “Obnovljivi izvori energije” d.o.o. Ljubinje za 68,6 miliona KM.

Za koncesije za izgradnju termoelektrane i eksploataciju uglja i kamena u Ugljeviku očekuje 240,5 miliona KM od javnog preduzeća za gasne projekte GAS-RES, koje do sada nije ni poslovalo sa električnom energijom.

Predstavnici Vlade RS šalju građanima poruku da koncesiona prava kupuju od Serdarova kako bi omogućili da njegov ugalj preuzmu Rudnik i Termoelektrana “Ugljevik” kojem prijeti gašenje bez ovog resursa. Međutim, upravo su članovi vladajuće strukture dali Serdarovu ugalj s rudnika s kojeg se ranije snabdijevalo javno preduzeće.

Osim toga, u Serdarovljevu korist mijenjali su koncesione ugovore. Iako su ih prvobitno mogli raskinuti zbog kašnjenja u radu, aneksima su produžavali rokove izgradnje i korištenja resursa te mijenjali uslove pod kojima bi se kašnjenje moglo smatrati opravdanim. To je Serdarovu dalo komotnu situaciju da zadržava koncesiona prava bez konkretnih aktivnosti.

Rudo: Koncesija na rijeci Lim
Firme u većinskom vlasništvu Rašida Serdarova — “Comsar Energy Hidro” i “Comsar Energy RS” sa sjedištem u Banja Luci — su od 2011. do 2016. godine dobile pravo da u RS istražuju i eksploatišu ugalj, krečnjak i građevinski kamen te grade hidroelektranu i termoelektranu i proizvode električnu energiju. Ugovori su dodijeljeni na period od jedne do 30 godina.

Firmama su formalno rukovodili pojedinci, među kojima je i Duško Perović, pravnik koji je danas šef predstavništva RS u Moskvi.

On je novinarima CIN-a ranije rekao da je Serdarov bogat čovjek kojeg zanima energetika: “On je tražio koncesiju, ne da trguje jer njega to ne interesuje, već da proizvodi električnu energiju”.

Ispričao je da su prije odobrenih koncesija obavljeni razgovori sa građaninom Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom, tadašnjim predsjednikom RS, s kojim su helikopterom obišli potencijalne lokacije. Perović je rekao da je Dodik pitao Serdarova kad su bili iznad kanjona rijeke Lim u Rudom: “Hoćeš li da ti ovdje damo da investiraš?”

Međutim, Dodik za CIN ne želi potvrditi takav dogovor pa je novinarki kratko odgovorio: “Špekulišete”.

Koncesioni ugovor za izgradnju hidroelektrane na rijeci Lim, vrijedan 188,5 miliona KM, potpisali su u novembru 2012. godine Perović i Željko Kovačević, tadašnji entitetski ministar energetike i rudarstva iz SNSD-a. Za realizaciju je bila zadužena firma “Comsar Energy Hidro”.

Dvije godine poslije Serdarov je sa Dodikom u Rudom simbolično položio kamen temeljac, najavljujući gradnju hidroelektrane.

Tadašnji načelnik Rudog Rato Rajak kaže za CIN da predstavnici Opštine nisu bili uključeni u ove dogovore, ali da ih je obradovala vijest jer su vidjeli šansu za ekonomski razvoj.

Ugovoreno je da se hidroelektrana napravi do novembra 2017., a da se koristi za proizvodnju električne energije do 2042. godine. U slučaju kašnjenja ili neizvršavanja obaveza Vlada RS može raskinuti ugovor, a eventualnu štetu naplatiti preko bankarskih garancija koje koncesionar treba predati u iznosu 3% vrijednosti pojedine faze radova, odnosno do 1,9 miliona KM.

Prema izvještajima Komisije za koncesije RS u 2014. godini koncesionar je radio na izradi dokumenata i potrebnih dozvola, rješavao imovinskopravne poslove i pravio pristupne puteve, ali već iduće godine dolazi do problema.

Komisija u izvještaju navodi da koncesionar nije dobio sve potrebne upute od nadležnih institucija, eksproprijacija zemljišta je kasnila i nedostajalo je kamena za gradnju.

U 2015. godini Vlada RS je Serdarovljevoj firmi odobrila i drugu koncesiju u Rudom za eksploataciju kamena krečnjaka na lokalitetu Varde − 90.000 tona godišnje na 15 godina. April 2016. je ugovoren za početak rada.

Međutim, to se nije desilo. U ugovorenom roku nije počeo s radom ni rudnik, a ni gradnja hidroelektrane. Umjesto da preispita mogućnost raskida ugovora, Vlada RS na čelu sa Željkom Cvijanović, a potom Radovanom Viškovićem iz SNSD-a, promijenila je ugovorene obaveze za izgradnju hidroelektrane u korist Serdarova.

Rašid Sardarov je 2011. poslao pismo namjere kojim traži koncesije za izgradnju energetskih objekata za koje je tvrdio da ima novac, a 2022. je poslao drugo sa namjerom da koncesije proda (Foto: CIN)

Aneksima se produžavaju rokovi izgradnje hidroelektrane za više od sedam godina, sa novembra 2017. na februar 2025., a korištenja hidroelektrane za dodatnih 20 godina, odnosno do novembra 2062. godine. Uz produžene rokove izgradnje produžava se i rok za dostavljanje bankarske garancije koja se i smanjuje sa tri na jedan posto.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS nisu CIN-u dostavili ugovore i anekse za sve Serdarovljeve koncesije, kao ni podatke o predatim bankarskim garancijama.

Sve detalje o ovom poslu nemaju ni poslanici u NSRS koji bi trebali kontrolisati rad Vlade RS.

O tome svjedoči Nebojša Vukanović iz opozicione stranke Pravda i red, koji je zbog ovog posla predao i krivičnu prijavu za utvrđivanje odgovornosti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button