Čović naglo promijenio ploču: Kako je od protivnika nametanja postao glasni zagovornik Schmidtove intervencije…

Politički zaokreti u Bosni i Hercegovini nisu rijetkost, ali rijetko koji izazovu onoliko pažnje kao najnovija promjena stava Dragana Čovića po pitanju državne imovine.
Lider HDZ-a BiH, koji je samo nekoliko mjeseci ranije upozoravao da je “nedopustivo” da visoki predstavnik nameće odluke, sada javno i prilično otvoreno poziva Christiana Schmidta da, upravo to uradi.

Promjena retorike desila se u periodu od svega nekoliko mjeseci, a analiza pokazuje da ona nije slučajna, nego duboko vezana za konkretne interese, lokalne projekte i političku dinamiku unutar BiH.
Od odbijanja bilo kakvog nametanja, do poziva Schmidtu da interveniše
Na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH održanoj 21. jula 2025. u Mostaru, Dragan Čović bio je izričit. Odbio je svaku mogućnost da Visoki predstavnik donosi odluke umjesto domaćih institucija. Govorio je o potrebi zatvaranja Ureda visokog predstavnika, naglašavajući da BiH mora preuzeti punu suverenost:
“Ne podržavam bilo kakvo nametanje odluka Visokog predstavnika. Znamo ko je zakonodavac u BiH i nema nijedne potrebe da za nas neko donosi odluke. Što prije zatvorimo OHR, prije ćemo postati autonomni”, kazao je tada.
Ovakva retorika bila je dio politike HDZ-a BiH: protivljenje nametanjima, insistiranje na dogovoru domaćih aktera i kritika strane intervencije, politika usko vezana i sa interesima Milorada Dodika i SNSD-a. No samo nekoliko mjeseci kasnije uslijedio je zaokret.
Već početkom novembra 2025. godine, Čović mijenja ton. Govori o “neperspektivnoj državnoj imovini” koja navodno blokira investicije, poziva na “nekakav politički dogovor”, ali prvi put uvodi i element pritiska, suptilno sugerišući da bi Visoki predstavnik trebao korigirati svoje odluke.
U kontekstu izgradnje infrastrukture, posebno oko Mostara, Čović je tada prvi put naglasio: “Pozivam Visokog predstavnika da korigira rješenje”.
To je bila uvodna faza u ono što će uslijediti u decembru. Na jučerašnjem istupu, 5. decembra, Čović više ne okoliša. Jasno poručuje da “državnu imovinu treba žurno riješiti” i daje jasan signal da očekuje intervenciju:
“Ako domaći političari ne mogu usvojiti zakone, oni koji su ranije nudili rješenja trebaju ih prilagoditi realnim potrebama”, istakao je.
Ovaj “oni” više nije skrivena metafora, riječ je o Visokom predstavniku. Dakle: od protivljenja bilo kakvom nametanju, do nuđenja rješenja koje bez Schmidta praktično ne može biti provedeno.
Zašto je Čović promijenio ploču?
Promjena stava nije ideološka, nego pragmatično interesna, i direktno vezana za prepreke u izgradnji infrastrukturnih projekata, posebno u Mostaru.
Najvažniji razlog je spor oko trase autoputa koji treba povezati Mostar sa ostatkom koridora prema jugu i granici s Hrvatskom. Željka Cvijanović je dala saglasnost da se tu gradi autoput, ali članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić odbijaju davanje saglasnosti jer bi to značilo kršenje odluke Visokog predstavnika iz 2005. godine o zabrani raspolaganja državnom imovinom bez zakona na državnom nivou.
Drugim riječima bez zakona o državnoj imovini, nema autoputa. A bez Schmidta, zakon je praktično nedostižan, jer nema političkog konsenzusa. Iako HDZ dugo zagovara zatvaranje OHR-a, privremena intervencija koja otkoči blokade sada im politički odgovara. Pragmatizam je prevagnuo nad principima.
Državna imovina u BiH je pod zabranom raspolaganja od 2005. godine, po odluci tadašnjeg Visokog predstavnika Pedija Ešdauna. Parlament BiH nikada nije usvojio zakon kojim bi se to pitanje regulisalo.
Radi se o šumama, poljoprivrednom zemljištu, javnim cestama, željeznici, elektro i telekom mreži, vodi, obali, infrastrukturnim koridorima. Zato svaki pokušaj izgradnje autoputa, tunela, aerodroma ili energetskog objekta zavisi od saglasnosti Predsjedništva BiH, a tu saglasnosti nema.
Promjena stava Dragana Čovića nije ideološka, nego strateška. Njegova trenutna politika može se sažeti u jednu rečenicu: OHR je suvišan i prepreka, osim kada može pomoći HDZ-u da ubrza projekte i otkoči blokade. Upravo zato se njegova poruka u decembru 2025. bitno razlikuje od one iz jula iste godine.