Strukturne slabosti sistema pretvorile su prošlu godinu u egzistencijalnu krizu za Bosnu i Hercegovinu. Kolaps elektroenergetskog sektora, kolonijalni model rudarenja, sporne koncesije i rast nezaposlenosti najvidljiviji su simptomi, navodi Deutsche Welle (DW).
Slom termoelektrana Ugljevik i Gacko nije bio iznenađenje, nego predvidljiv epilog višedecenijske nebrige i izostanka ozbiljnih investicija. Političke elite Republike Srpske više su bile posvećene blokadama državnih institucija nego stabilnosti elektroenergetskog sistema. Operativni zastoji razotkrili su ne samo dotrajalost opreme već i duboku ovisnost o uvozu električne energije, koja RS košta milione.
“Do sada smo preuzeli 74 posto Comsara. Gas-Res je sada vlasnik tog dijela i na taj način je ovlašten da donosi odluke. Odluka će biti da se izvrši prijenos koncesionog prava sa Comsara na Ugljevik. Na taj način će biti omogućeno korištenje eksploatacionog polja Ugljevik-Istok 2”, rekao je resorni ministar Petar Đokić.
Žrtvovanje energetske sigurnosti
Umjesto da upravlja strateškim resursom, vlast je pristala na model u kojem javno preduzeće snosi rizik, a privatni partner izvlači profit. Ranije je između ruskog oligarha Rašida Serdarova i Vlade RS-a dogovorena kupovina Comsara u ukupnom iznosu od 240 miliona maraka. Do sada je isplaćeno oko 180 miliona, a indikativno je da u budžetu za narednu godinu nije planirana isplata preostalog duga od 60 miliona maraka.
Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da će u 2026. godini računi za uvezenu struju vjerovatno dodatno opteretiti budžet, što bi moglo dovesti do pobune građana koji neće htjeti prihvatiti toliku nesposobnost upravljača sistemom.
Litijum: Nova opasnost na Majevici
Dok termoenergetski model puca po šavovima, RS se okreće litijumu. Švicarska kompanija ArCore traži koncesiju na Majevici, obećavajući sirovine za njemačku industriju baterija, ali istovremeno izazivajući proteste u Tuzli i Semberiji zbog straha od zagađenja i “prodaje planine”.
Aktivisti upozoravaju da se radi o obrascu devastacije osjetljivog ekosistema Jadar–Majevica, sa prekograničnim zagađenjem koje ne poznaje administrativne linije. “Ujedinili smo se protiv ekocida. Priroda ne poznaje granice, a ni mi. Naše institucije nas izdaju, a BiH i Srbija postaju rudarske kolonije Evrope”, izjavila je aktivistica iz Kaknja Hajrija Čobo.
Južna interkonekcija i rast nezaposlenosti
U Federaciji BiH jedna od ključnih infrastrukturnih investicija – Južna plinska interkonekcija – godinama je bila blokirana zbog političkog spora oko sjedišta kompanije koja bi upravljala projektom. Hrvatska strana insistirala je na novom preduzeću sa sjedištem u Hercegovini, dok stranke sa sjedištem u Sarajevu nisu odustajale od toga da posao preuzme postojeći BH-Gas.
Američko preuzimanje projekta praktično je presjeklo blokadu. SAD nudi razvoj plinovoda dužine 170 kilometara i pristup LNG terminalu na Krku. Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, ocijenio je ponudu kao izuzetno povoljnu, priznavši da se domaći akteri teško mogu sami dogovoriti.
Dok se rješava pitanje plina, FBiH se bori sa padom zaposlenosti. Podaci Porezne uprave FBiH potvrđuju gubitak više od 10.000 radnih mjesta u 2025. godini. Ekonomski analitičar Admir Čavalić upozorava da je ovo zabrinjavajući trend jer, za razliku od prethodnih godina, sada istovremeno odlaze radnici i pada ukupna zaposlenost.
Koncesije i “slučaj Viadukt”
Godinu su obilježile i loše vođene koncesije koje su rezultirale finansijskim udarima na javne kase. Primjer je isplata 100 miliona maraka odštete slovenskoj firmi Viadukt po osnovu arbitražne presude, što je bivši pravobranitelj BiH Mlađen Mandić opisao kao rezultat neshvatljivih pravnih grešaka vlasti RS-a.
Zaključak: Izlaz ili dublji kolaps?
Prognoze za narednu godinu ostaju sumorne bez radikalnog zaokreta. Termoelektrane u RS-u su na raskršću: ili ozbiljne investicije ili nekontrolisano gašenje sa ogromnim troškovima. S druge strane, pitanje litijuma zahtijeva redefinisanje kako bi prioritet postalo zdravlje stanovništva i ekologija.
U suprotnom, BiH će ostati zarobljena u matrici rudarske kolonije – zemlje koja svoje resurse prodaje u bescijenje, a građanima ostavlja zagađenje, dugove i trajnu socijalnu nesigurnost.
