SVIJET PRED SVEOPĆIM ENERGETSKIM HAOSOM: Cijene nafte i plina divljaju, Katar obustavio proizvodnju LNG-a…
Cijena nafte na svjetskom tržištu naglo je skočila u ponedjeljak ujutro zbog američkih i izraelskih napada na Iran. Brent, referentna cijena nafte za europsko tržište, probila je granicu od 80 dolara i u jednom trenutku dosegnula 82,37 dolara za barel; u vrijeme pisanja ovog teksta stabilizirala se oko 78 dolara; Brentom se još u petak trgovalo za 73 dolara po barelu, piše Telegram.hr.
Slično tome, američki referent WTI (West Texas intermediate) poskočio je jutros do 73 dolara, da bi se nešto kasnije stabilizirao oko 72 dolara; WTI je u petak držao cijenu od 66 dolara po barelu. Obje referentne cijene po otvaranju tržišta nakon vikenda skočile su desetak posto, da bi se Brent zadržao na 4 posto višoj cijeni, a WTI na 8 posto višoj.
Tako su se ostvarila očekivanja da će napad na Iran destabilizirati globalno tržište nafte i zaprijetiti potresom u svjetskoj ekonomiji. Trenutno je najveći problem to što je plovidba tankera kroz Hormuški tjesnac gotovo prestala jer je Iran napao tri broda. Teheran je dugo prijetio da će u slučaju rata iskoristiti kontrolu nad ovim uskim grlom, kroz koje prolazi 20 posto svjetskih tokova nafte i plina. Udar najviše pogađa velike proizvođače nafte Saudijsku Arabiju, Irak i Iran te najvećeg proizvođača plina Katar.
Naftni kartel OPEC+ najavio je u nedjelju povećanje proizvodnje radi održanja opskrbe tržišta, ali dogovoreni skromni rast od tek 206.000 barela dnevno neće neutralizirati potencijalne poremećaje na tržištu. Ako se sukob nastavi ili eskalira, viša cijena nafte snažno će utjecati na tržišta benzina i dizela, na inflaciju i širu ekonomiju država koje uvoze energente, piše Telegram.
Može biti katastrofalno
Cijena dizela poskočila je u ponedjeljak za golemih 20 posto, na najvišu razinu u dvije godine. Rizik opskrbe dizelom ocjenjuje se “jako visokim”, odnosno akutnijim od rizika opskrbe sirovom naftom i ukapljenim plinom, koji analitičari smatraju samo “visokim”. Dizel je glavno gorivo za vojnu logistiku, stiže iz tek nekoliko regija i proizvod je koji je najteže u kratkom roku zamijeniti iz drugog izvora.
Zato kriza u Hormuzu najakutnije pogađa opskrbu dizelom, iako je njegov udio u tranzitu kroz tjesnac najmanji, objasnila je Amena Bakr, analitičarka specijalizirane kompanije Kpler za portal Oil Price.
“Posljedice ovog rata mogle bi biti katastrofalne jer nafta je osnovna sirovina golemom dijelu globalne ekonomije”, istaknuo je Edward Fishman, direktor Centra za geoeokonomske studije pri Vijeću za međunarodne odnose. “Mogli bismo vidjeti lančani efekt na monetarnu politiku i inflaciju.”
Velike naftne krize i ranije su dovodile do naglog poskupljenja nafte, što je razbuktavalo inflaciju, opterećivalo potrošače i ugrožavalo globalnu ekonomiju, koja danas već trpi zbog trgovinskih ratova. Cijena nafte važan je faktor inflacije jer utječe na cijenu goriva, što određuje troškove prijevoza, logistike i proizvodnje u cijeloj ekonomiji. Ako sirova nafta poraste na 100 dolara po barelu, to bi moglo povećati globalnu inflaciju za 0,6 ili 0,7 postotnih bodova, prema Capital Economicsu.
Brodovi koji su trebali kroz Hormuz isploviti na otvoreno more primili su u subotu radijsko upozorenje iz Irana da ne ulaze u tjesnac. “Plovidba kroz tjesnac trenutno nije sigurna”, rečeno im je. To je već dovelo do povećanja premija osiguranja, a brodovlasnici su tankerima naredili povratak na sidro ili u luku isplovljavanja. Zaobilaženje Perzijskog zaljeva može znatno smanjiti količinu dostupne nafte na svjetskom tržištu.
“Iran zasad ne planira zatvarati Hormuški tjesnac”, izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči u nedjelju za Al Jazeeru, televiziju u vlasništvu emira od Katara. No, nije posve pouzdano u čije ime govori Aragči i koordiniraju li se sve poluge iranske vlast nakon dekapitacije režima u Teheranu. To se osobito odnosi na Islamsku revolucionarnu gardu, koja ima i svoju mornaricu, a i inače je funkcionirala kao država u državi.
Šok za tržište nafte
Čak i ako Iran ne poduzme vojnu akciju, brodarske i naftne kompanije neće dopustiti svojim tankerima da tuda plove sve dok postoji opasnost od napada. Dio pomorskih osiguravatelja već je otkazao pokriće ratnih rizika za brodove u Perzijskom zaljevu. Čak i kratkotrajna obustava može značajno smanjiti opskrbu naftom i gurnuti cijene prema gore. “Jednostavno je neizvedivo da trgovačka mornarica plovi u doba rata”, kaže Jaime Brito, analitičar kompanije OPIS Chemical Market Analytics.
No, blokada Hormuza pogađa i sam Iran, koji je peti najveći proizvođač nafte na svijetu, s oko 5 miliona barela dnevno, od ukupne globalne ponude koja iznosi 107 miliona barela dnevno. Najveći kupac njegovih ugljikovodika je Kina. Uz Iran, najveću štetu pretrpjet će ekonomije bliskoistočnih država koje su ne samo ovisne o energentima, nego trpe i od zatvaranja zračnog prostora i poremećaja u svakodnevnoj trgovini. Raznim opasnostima posebno je izložen Izrael, čiji BDP se smanjio za 4,3 posto u drugom kvartalu prošle godine zbog Dvanaestodnevnog rata s Iranom.
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogu preusmjeriti dio svoje nafte za izvoz kroz naftovode koji zaobilaze Hormuški tjesnac. Drugi veliki proizvođači, poput Iraka i Katara, nemaju tu mogućnost. “Ovo će biti veliki šok za tržište nafte”, očekuje Daniel Yergin, slavni historičar energetike koji je dobio Pulitzerovu nagradu za svoju knjigu The Prize: The Epic Quest for Oil, Money, and Power. Iran može spriječiti prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac i polaganjem mina, gađanjem projektilima ili slanjem napadačkih čamaca, piše Telegram.
Katar zaustavio ukapljivanje
Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana mogao bi utjecati i na drugi ključni pomorski pravac na Bliskom istoku, plovidbu Crvenim morem između Afrike i Arabije gdje se nalazi Bab-el-Mandeb, još jedno usko grlo. Hutisti, iranski saveznici u Jemenu, počeli su napadati plovila u tom tjesnacu ubrzo nakon početka rata Izraela protiv Hamasa 2023. godine. Ti napadi oslabjeli su prošle godine, pa su se brodari počeli vraćati u Crveno more. No analitičari upozoravaju da bi novi hutistički napadi, koje može narediti Teheran, ozbiljno ugrozili plovidbu, prvenstveno prijevoz roba za Evropu; i to može stvoriti inflatorni pritisak.
Kriza u Hormuškom tjesnacu zaustavlja i isporuku prirodnog plina iz najvećeg izvoznika Katara prema velikim uvoznicima u Aziji i u Evropi, što stvara snažan uzlazni pritisak na cijenu LNG-a. Doha je u ponedjeljak zaustavila proizvodnju u svojem glavnom postrojenju za ukapljivanje plina jer ga je pogodio iranski dron. To je cijenu plina u Evropi smjesta podiglo za čak 50 posto. Desetak praznih LNG tankera koji su se na početku sukoba zatekli u Arapskom moru istočno od Hormuškog tjesnaca promijenilo je rutu, pokazuju podaci o praćenju plovila koje je prikupio Bloomberg.
Zastoj u isporuci LNG-a iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata može dovesti do naglog rasta cijene prirodnog plina u Evropi i Aziji. Jednomjesečni prekid izvoza plina kroz Hormuz podigao bi cijenu LNG-a u Aziji za 130 posto, procjenjuju analitičari Goldman Sachsa. Iako se rizik za isporuku LNG-a ne spominje kao rizik za opskrbu naftom, on je stvaran i može biti veliko opterećenje svim uvoznicima prirodnog plina, piše Telegram.
