OMANSKI MINISTAR REKAO GLASNO ŠTA SVI MISLE: Busaidi izjavio da Iran nije kriv za ovaj rat – i time se suprotstavio svim zaljevskim partnerima koji okrivljuju Teheran
Omanski ministar vanjskih poslova Badr al-Busaidi pozira za fotografiju uz američkog predsjednika Donalda Trumpa na samitu o deklaraciji o prekidu vatre u Gazi u Sharm el-Sheichu, Egipat, 13. oktobra 2025. (Yoan Valat/AFP)
Omanski ministar vanjskih poslova Badr al-Busaidi, koji je nadgledao pregovore između SAD-a i Irana do posljednjih sati prije napada, javno je izjavio da Islamska Republika nije odgovorna za rat koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. februara. Ova izjava predstavlja oštar otklon od stavova ostalih zaljevskih partnera koji su izrazili bijes prema Teheranu, piše Middle East Eye.
Oman posredovao, Washington ignorisao
“Kakvo god da je vaše mišljenje o Iranu, ovaj rat nije njihovo djelo”, napisao je Busaidi na platformi X u ponedjeljak, prenosi portal Middle East Eye. Dodao je da rat već izaziva “široke ekonomske probleme” i da se boji da će postati još gori ako se nastavi, najavivši da Oman intenzivno radi na uspostavljanju aranžmana za sigurnu plovidbu Hormuškim tjesnacem. Busaidi je posjetio Vašington samo 24 sata prije nego što je Trump objavio početak rata, pojavljujući se na televiziji CBS i efektivno moleći za nastavak diplomatije, navodeći da je Iran napravio značajne ustupke u pregovorima.
Prošle sedmice Busaidi je u listu The Economist napisao da je iranska “odmazda protiv onoga za što tvrdi da su američki ciljevi na teritoriji svojih susjeda bila neizbježna, premda duboko žalosna i potpuno neprihvatljiva posljedica”. “Suočen s onim što su i Izrael i Amerika opisali kao rat osmišljen da okončaju Islamsku Republiku, ovo je vjerojatno bila jedina racionalna opcija dostupna iranskom vodstvu”, kazao je omanski ministar. Kasnija izvještavanja sugeriraju da američki posrednici Steve Witkoff i Jared Kušner nisu sa sobom doveli tehničke stručnjake na pregovore, što je rezultiralo nedostatkom razumijevanja ponuda koje su bile na stolu.
Zaljev između lojalnosti i straha
Saudijska Arabija je popravila odnose s Iranom prije rata i lobovala kod SAD-a da ne napadaju, no od tada se muči između želje da ostane izvan sukoba i potrebe da odvrati daljnje iranske udare. Portal Middle East Eye izvijestio je da je Saudijska Arabija bila pod intenzivnim pritiskom SAD-a da se pridruži ofanzivnim udarima te da je nedavno odobrila SAD-u prošireni pristup vojnim bazama. Poput ostalih zaljevskih nacija, kraljevstvo se u potpunosti oslanja na Washington za svoju odbranu. Do sada je u ratu poginulo više od 2.000 Iranaca, 13 Amerikanaca i nekoliko desetaka Izraelaca, mada Izrael ne dozvoljava objavljivanje podataka o žrtvama. U Iraku je poginulo 60 osoba, uglavnom iz redova pro-iranskih Snaga narodne mobilizacije. Širom zemalja Vijeća za saradnju zemalja Zaljeva (GCC) poginulo je 25 osoba, od kojih su mnoge bile stranci koji su stradali od ostataka presretnutih raketa.
