TAJNI UDAR MEĐUNARODNOG SUDA NA IZRAEL: Podnesen nalog za hapšenje Bezalela Smotricha zbog progona Palestinaca
Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich učestvuje u godišnjoj povorci za Dan Jerusalema u Starom gradu Jerusalema, 14. maja 2026. (Reuters/Ammar Awad)
Ured tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) podnio je prošlog mjeseca tajni zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje izraelskog ministra finansija Bezalela Smotricha zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali, otkrili su izvori upućeni u situaciju za medijsku mrežu Middle East Eye (MEE). Izvještaji izraelskih medija tokom vikenda, u kojima se tvrdilo da je ured tužioca podnio pet zahtjeva za izraelske zvaničnike, prema saznanjima MEE-a, nisu tačni. U srijedu prošle sedmice održana je revizija dokaza kako bi se ispitala mogućnost podnošenja još dva zahtjeva za naloge, uključujući i onaj za ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben Gvira, ali oni još uvijek nisu zvanično podneseni.
Kako saznaje MEE, optužbe protiv Smotricha uključuju prisilno raseljavanje kao zločin protiv čovječnosti i ratni zločin, prebacivanje sopstvenog stanovništva Izraela kao ratni zločin, te progon i apartheid kao zločine protiv čovječnosti. Ako ove optužbe odobri pretpretresno vijeće MKS-a, nalog za hapšenje Smotricha bio bi prvi nalog u historiji koji je neki međunarodni sud izdao za zločin apartheida. Zahtjev je podnesen 2. aprila, nakon što su palestinske diplomate i civilno društvo godinama apelovali na ured tužioca da poduzme konkretne korake protiv Smotricha i Ben Gvira. U pismu upućenom zamjenicima tužioca MKS-a u martu, u koje je MEE imao uvid, misija Palestine u Hagu iznijela je dodatne dokaze o navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti koje su počinili doseljenici i izraelske okupacione snage.
Tajnost postupka i pritisak iz Vašingtona
U pismu se također ističe da Izrael nije procesuirao navedene zločine, uz napomenu da se hitnost poduzimanja akcija ne može precijeniti jer se brisanje i uništavanje palestinskog naroda od strane ilegalnog okupatora dešava svakodnevno. Kada su novinari MEE-a zatražili komentar, portparol ureda tužioca (OTP) nije demantovao da je zahtjev za hapšenje Smotricha podnesen. Portparol se pozvao na propise suda, izmijenjene u novembru, koji nalažu da se zahtjevi za naloge za hapšenje klasifikuju kao tajni ili pod pečatom, osim ako sudije MKS-a ne odluče drugačije. Iz tog razloga, ured tužioca ne može komentarisati pitanja povezana s bilo kakvim navodnim zahtjevima za naloge za hapšenje.
S druge strane, portparolka MKS-a Oriane Maillet izjavila je za novinsku agenciju Reuters u nedjelju da sud “poriče izdavanje novih naloga za hapšenje u situaciji u državi Palestini”. Odgovaranjem na pitanje da li je nalog izdat, ovo poricanje se čini u suprotnosti s izmijenjenim propisima MKS-a. Kako saznaje MEE, najnovija komunikacijska strategija ureda tužioca jeste da niti demantuje niti potvrđuje izvještaje povezane s nalozima za hapšenje. Ako sudije izdaju nalog za njegovo hapšenje, Smotrich će postati treći izraelski zvaničnik kojeg sud potražuje, nakon što su u novembru 2024. godine izdati nalozi za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i tadašnjeg ministra odbrane Yoava Gallanta.
Nalozi za Netanyahua i Gallanta pokrenuli su žestoku kampanju prijetnji i sankcija protiv suda od strane Izraela i SAD-a, prvenstveno s ciljem da se izvrši pritisak kako bi se odustalo od istrage o ratnim zločinima. Od februara 2025. godine, administracija američkog predsjednika Donald Trumpa uvela je finansijske sankcije i vizna ograničenja glavnom tužiocu suda, Khanu, njegovim dvama zamjenicima, osmorici sudija, specijalnom izvjestitelju UN-a (Ujedinjene nacije) za Palestinu i trima palestinskim nevladinim organizacijama povezanim s istragom o ratnim zločinima. Sve tri sudije pretpretresnog vijeća koje su potpisale naloge za Netanyahua i Gallanta našle su se pod sankcijama SAD-a.
To su sudije Reine Alapini-Gansou iz Benina, Beti Hohler iz Slovenije i Nicolas Guillou iz Francuske. Oni su nastavili obavljati svoj posao, uključujući i razmatranje zahtjeva za Smotricha, uprkos uticaju koji sankcije imaju na njihov svakodnevni život. SAD je također zaprijetio sankcijama protiv samog suda, što zvaničnici MKS-a smatraju “scenarijem sudnjeg dana”. Sudije MKS-a trenutno razmatraju izraelski prigovor na jurisdikciju suda nad situacijom u Palestini, kao i odvojenu izraelsku žalbu, podnesenu 17. novembra, kojom se traži diskvalifikacija tužioca zbog navodnog nedostatka nepristrasnosti.
Neizvjesno je koliko će sudijama trebati da donesu odluku o zahtjevu za Smotricha. Sudijama pretpretresnog vijeća MKS-a obično je potrebno nekoliko mjeseci da odluče o zahtjevima za naloge, iako su vremenski okviri varirali od otprilike mjesec dana u slučajevima ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivšeg predsjednika Filipina Rodriga Dutertee, do šest mjeseci za naloge protiv Netanyahua i Gallanta. Za sada, zahtjev za nalog za hapšenje Smotricha sudije nisu ratifikovale, a odluka bi mogla biti udaljena mjesecima. Na MKS-u, traženje i izdavanje naloga za hapšenje su dvije različite faze koje vode dva odvojena tijela.
Ured tužioca, kojim trenutno rukovode dva zamjenika tužioca, provodi istragu, prikuplja dokaze i gradi slučaj. Kada procijeni da je prag ispunjen, podnosi zahtjev tražeći nalog, navodeći navodne zločine i dokaze koji osumnjičenog povezuju s njima. Zahtjev se potom predaje pretpretresnom vijeću, tročlanom sudskom vijeću koje pregleda materijal tužilaštva i odlučuje da li postoje “razumni razlozi za vjerovanje” da je osoba počinila zločin u nadležnosti suda. Pretpretresno vijeće može izdati nalog za neke ili sve optužbe, ili u potpunosti odbiti zahtjev.
Prošle godine, MEE je izvijestio da je glavni tužilac MKS-a Karim Khan pripremio zahtjeve za naloge protiv Ben Gvira i Smotricha prije nego što je otišao na odsustvo u maju. Zahtjeve za naloge odgodili su zamjenici tužioca, koji rukovode Khanovim uredom u njegovom odsustvu, djelimično zbog prijetnji američkim sankcijama. Nekoliko dana nakon izvještaja MEE-a, Trumpova administracija je uvela sankcije dvojici zamjenika tužioca.
Međunarodna izolacija i sankcije ministrima
Od juna prošle godine, Smotrich i Ben Gvir su meta koordinisane međunarodne kampanje sankcija zbog svojih politika i izjava kojima zagovaraju istrebljenje i etničko čišćenje Palestinaca. Oba ministra žive u naseljima na Zapadnoj obali koja se smatraju ilegalnim prema međunarodnom pravu, i obojica su se zalagala za aneksiju te teritorije i povratak izraelskih doseljenika u Gazu. U junu 2025. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija, Novi Zeland i Norveška zajednički su uveli sankcije ovom dvojcu, zamrzavajući imovinu koju posjeduju u tim zemljama i zabranjujući im ulazak.
David Lammy, tadašnji britanski ministar vanjskih poslova, izjavio je da su ministri “podsticali ekstremističko nasilje i ozbiljna kršenja ljudskih prava Palestinaca”. Prema britanskim mjerama, sada je krivično djelo stavljanje finansijskih sredstava na raspolaganje bilo kojem od njih dvojice, a obojici je zabranjeno upravljanje ili promovisanje britanskih kompanija. Druge zapadne države su nakon toga slijedile ovaj primjer. U juli 2025. godine, Slovenija je postala prva članica Evropske unije koja je oba ministra proglasila nepoželjnim osobama (persona non grata), dok su Nizozemska, Belgija i Španija uvele sopstvena ograničenja putovanja, pri čemu se nizozemska zabrana proteže na cijeli šengenski prostor koji obuhvata 29 zemalja.
Prijedlog da se Ben Gvir i Smotrich sankcionišu na nivou EU na stolu je, međutim, već skoro dvije godine. Tadašnji šef evropske diplomatije Josep Borrell prvi put je to predložio u augustu 2024. godine, nazvavši izjave ministara “podsticanjem na ratne zločine”, ali su države članice odbile prijedlog zbog nedostatka potrebnog konsenzusa. Njegova nasljednica Kaja Kallas oživjela je tu ideju, te je u septembru 2025. godine Evropska komisija formalno predložila paket koji kombinuje djelimičnu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela s ciljanim sankcijama protiv lidera Hamasa, nasilnih doseljenika i dvojice “ekstremističkih ministara”.
Dana 11. maja, Vijeće za vanjske poslove EU složilo se da sankcioniše organizacije doseljenika i ličnosti iz Hamasa, ali ne i dvojicu ministara u kabinetu koji vode politiku naseljavanja. Ben Gvir i Smotrich uklonjeni su s liste nakon što su Njemačka, Italija, Austrija, Češka Republika i Mađarska jasno stavile do znanja da neće podržati njihovo uključivanje. SAD se sve vrijeme protivio ovim sankcijama, pri čemu je državni sekretar Marco Rubio pozvao saveznike da ih ukinu, dok je američka administracija uvela sopstvene sankcije zvaničnicima MKS-a u pokušaju da zaustavi istrage suda povezane s Izraelom, prenosi Middle East Eye.
