KAD SE HRVATSKE I SRPSKE ŠKARE SLOŽE: Operacija zauzimanja novog graničnog prelaza u Bosanskoj Gradiški
Otvaranje graničnog prelaza u Bosanskoj Gradiški rezultat je fingirane hitnosti koja je postala važnija od odluka države Bosne i Hercegovine.
Priča o hitnom, samoinicijativnom otvaranju novog graničnog prelaza u Bosanskoj Gradiški počinje tehničkim problemom: oštećenjem mosta na starom graničnom prelazu. Došlo je do navodnog (samo)urušavanja dijela ograde i trotoara na bosanskoj strani mosta.
Već ovdje se može postaviti niz pitanja: Šta je uzročnik oštećenja mosta? Ko je izvršio pregled konstrukcije? Postoji li službeni stručni nalaz? Jesu li nadležne institucije ranije upozoravale na moguće probleme ili je most postao opasan tek onoga trenutka kada je politički zastoj oko novog prelaza dosegao kritičnu tačku?
U uređenim državama tehničke okolnosti ne služe kao izgovor za suspenziju odluka državnih institucija. Upravo suprotno, krizne situacije aktiviraju institucije koje treba da pokažu postojanje države. Da li je stvarna hitnost iskorištena kao argument za zaobilaženje države? Popravka nastalog oštećenja mogla je trajati relativno kratko, možda nekoliko dana.
Novi granični prelaz u Bosanskoj Gradiški nije otvoren u predviđenom roku jer nadležni organi nisu završili zakonom propisane procedure. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) nije donio odluku o puštanju prelaza u funkciju. Naime, jedan od članova ovog odbora u svojstvu eksperta već više mjeseci na ovu odluku stavlja veto, zahtijevajući poštovanje utvrđenih procedura.
U pozadini spora oko prelaza u Bosanskoj Gradiški je raspodjela prihoda od indirektnih poreza, poravnanja između entiteta, milionska dugovanja Rs prema Federaciji BiH. To mijenja kontekst hitnog otvaranja novog prelaza. Da li je hitnost nastala zbog sigurnosti građana ili zbog izbjegavanja vraćanja dugova?
Granični prelazi su pitanje državnog suvereniteta, međudržavnog prometa, carinske kontrole i sigurnosnog režima. Ako se takav objekt može otvoriti bez odluke nadležnih institucija, onda se otvaraju mogućnosti da se i neke druge državne procedure raznim mahinacijama sutra mogu zaobići.
Također, ni Vijeće ministara BiH na hitnoj telefonskoj sjednici nije donijelo potrebnu odluku. Pravni preduslovi, dakle, nisu bili ispunjeni. Bez institucionalnih odluka, otvaranje prelaza je ilegalno
Posebno zabrinjava odnos prema mehanizmima veta i institucionalnog odlučivanja. Bosanskohercegovački pravni sistem je komplikovan, spor i često frustrirajući. On počiva na procedurama, saglasnostima i mehanizmima veta.
Ako je veto iskorišten unutar zakonski predviđenog okvira, njegovo ignorisanje nije samo proceduralni problem. To postaje udar na samu logiku ustavne arhitekture. Ako se institucionalni mehanizmi priznaju samo onda kada potvrđuju željeni politički ishod, tada država više ne funkcionira po pravilima nego po principu političke sile.
Munjevita, gotovo filmska akcija zauzimanja graničnog prelaza započela je oko ponoći prethodnog dana (sve je trajalo ukupno oko 18 sati). Kako bi se most mogao bezbjedno urušiti, lokalna policija je udaljila omladinu koja se tu nalazila na sigurnu udaljenost. Rano ujutro dočekale su nas vijesti o oštećenju na mostu. Uslijedile su dvije neuspješne hitne telefonske sjednice, Vijeća ministara i Upravnog odbora UIO.
Svakako sve je propraćeno uz mnoštvo izajava i pres konferencija. Državni ministar finansija (SNSD), koji je opterećen srednjovjekovnim ideologijama, člana Upravnog odbora UIO iz reda eksperata proglašava muslimanom. A tada, dakako, mišljenje eksperta prestaje da važi, pa ministar najavljuje nasilo otvaranje prelaza, uvodeći novu pravnu metodu pod nazivom ‘kud puko da puklo’. Jer, kada su u pitanju muslimani, pucanje kao opcija uvijek dolazi u obzir. Najavljeno je otvaranje mosta u 18.00 h istog dana.
Za pothvat spreman bio je i zamjenik ministra sigurnosti BiH (HDZ BiH) koji donosi nezakonitu odluku da se promet prebacuje sa starog na novi granični porelaz. Dobra koordinacija s hrvatskom stranom vidi se i u izjavi da je R Hrvatska spremna da u roku od dva sata postavi svoje timove granične policije s druge strane rijeke, koji su za tu akciju spremni. Na ovaj način, novi granični prelaz je po drugi put ilegalno otvoren.
Prvi put se to desilo kada je propao pokušaj otvaranja, jer prelaz nije bio za otvaranje spreman. Ali je bio spreman hrvatski premijer (HDZ) sa svojom svitom, koji je ipak prešao našu državnu granicu. Predstavnici EU u Sarajevu (koja je finansirala izgradnju novog graničnog prelaza), sve su pažljivo posmatrali i nakon otvaranja prelaza spremno su uputili čestitke.
