VELIKO PRESLAGIVANJE NA POMOLU: Da li Washington i Brisel iza kulisa kroje novi format OHR-a?

Sredinom naredne sedmice Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti novog visokog predstavnika. Istovremeno, sve su glasniji pozivi na zatvaranje Ureda visokog predstavnika i okončanje međunarodnog nadzora nad provođenjem mira. Dok u jednom dijelu zemlje smatraju da je vrijeme da domaće institucije preuzmu punu odgovornost, drugi upozoravaju da bi odlazak OHR-a mogao dodatno ugroziti političku stabilnost i otvoriti nova pitanja o budućnosti zemlje, piše N1.

Ko će biti nasljednik odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta još nije poznato, ali bi njegova ovlaštenja mogla biti ograničena. Već je definisan okvir njegovog djelovanja, informacije su kojima raspolaže prvi čovjek HDZ-a BiH. Dodaje da on neće biti političar nego “drugačiji profil osobe”. Stav Dragana Čovića i njegove partije u vezi sa ovim pitanjem odavno je jasan – OHR je davno trebao zatvoriti svoja vrata, a Bonska ovlaštenja donijela su više štete nego koristi.

“Druga stvar, rekli smo da u ovom trenutku, ako će se već birati novi visoki predstavnik, da ima jasan i ograničen mandat i mislim da je to već dogovoreno i da se našao kompromis svih sagovornika PIC-a. I treće je bilo da se redukuju, apsolutno, do sada definisana i prepoznata ovlaštenja, kao Bonska ovlaštenja. Naš još jedan stav je bio vrlo jasan – da se čak izmjesti Ured OHR-a iz Sarajeva, recimo, u Brisel, ako idemo ka briselskoj fazi”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

U vezi sa ulogom OHR-a saglasni su i vlast i opozicija u Republici Srpskoj. Narodna skupština je, uz 57 od prisutnih 60 poslanika, usvojila Deklaraciju kojom se zahtijeva zatvaranje Ureda visokog predstavnika, prestanak nametanja odluka i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

“Posebno je važno što smo Deklaraciju o zatvaranju OHR-a i visokom predstavniku, odnosno, najvažnijem dokumentu, usvojili dvotrećinskom većinom i da smo imali glasanje gotovo svih prisutnih partija”, mišljenja je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Deklaracija nema pravno obavezujući karakter, ali nosi jasnu političku poruku, stava je potpredsjednik Republike Srpske, Ćamil Duraković. Bosna i Hercegovina još nije ispunila uslove za odlazak međunarodne zajednice, a zahtjevi za zatvaranje OHR-a su, ocjenjuje, dio šire političke kampanje čiji je cilj slabljenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Mislim da NSRS nije ni nadležna da zauzima takav stav, niti ona sama može zauzeti konačan stav kada je riječ o BiH i unutarbh. političkom konsenzusu, za koji je neophodno da sve tri strane zauzmu stav, ako se već stav oko toga mora zauzimati. Međutim, postoje i uslovi iz programa 5+2, koje je neophodno ispuniti kako bi se OHR zatvorio”, istakao je Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske.

Samo nekoliko dana pred sjednicu PIC-a, nekadašnji visoki predstavnici u BiH, Carl Bildt i Wolfgang Petritsch, pozivaju na ukidanje OHR-a, jer međunarodni nadzor, stava su, blokira BiH i njenu evropsku budućnost. Isti stav dijeli i generalni sekretar Evropskog pokreta, Haris Plakalo, ali trenutne političke prilike, ističe, pokazuju da gašenje još uvijek nije realna opcija.

Vrlo važna činjenica je da još uvijek, koliko-toliko, imamo određenu instituciju koja će moći izvršiti pritisak, nevoljno kažem i sankcije, ukoliko dođe do kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH, dovođenja u pitanje integriteta, suvereniteta i političke nezavisnosti BiH. Dakle, sve su to elementi koje bi trebao da sadrži Ured visokog predstavnika, da djeluje ukoliko se oni naruše”, dodao je Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta.

Iza zajedničkog teksta bivših visokih predstavnika krije se veoma opasna teza kojom oni sugerišu Evropskoj uniji da kroz proces pristupanja treba da završi poslove na unitarizaciji BiH koje Schmidt nije stigao obaviti, stav je predsjednika SNSD-a.

“Kada (Carl) Bildt i (Wolfgang) Petritsch naglase da su potrebni efikasnija struktura odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje mogućnosti blokada, misle na umanjivanje ustavne pozicije Republike Srpske, njenih nadležnosti i prava veta. Naravno da nećemo nasjesti na ovakve podvale ove dvojice propalih političara. A prijedlog da se pitanje imovine Republike Srpske pretvori u odgovarajuće poglavlje pristupnog ugovora automatski bi zatvorio sve pregovore BiH i EU”, poručio je Milorad Dokić.

Evidentno je da je na snazi ozbiljna rekapitulacija prisustva međunarodne zajednice u BiH i očigledna preraspodjela nadležnosti i dužnosti između Washingtona i Brisela, stava su upućeni. Po svemu sudeći, u korist Washingtona koji provodi ovu transakcijsku politiku. Sve glasnije se govori i o mogućem američkom nasljedniku Schmidta.

“Teško je povjerovati da oni ovdje mogu doći s namjerom da naprave neku, uslovno rečeno, rekapitulaciju snaga u negativnom smislu. Mislim da za to nema interesa. Očigledno je da cjelokupna atmosfera ima i hladnoratovske prizvuke, podjele interesnih sfera, ekonomske interese, privatni kapital i transakcijsku politiku”, pojasnio je Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Nisam vidio u izlaganju američke predstavnice u Vijeću sigurnosti da je, zapravo, rekla da će doći do potpunog anuliranja Bonskih ovlaštenja i da se ona više nikada neće koristiti. Ne znam šta bi se time postiglo, da se prebaci u Brisel. Možda je izgledna i neka varijanta da se formira neka komisija ili da se, jednostavno, sva ta ovlaštenja visokog predstavnika stave u poglavlja 23 i 24”, zaključio je Davor Trlin, profesor ustavnog prava.

Dok se politički predstavnici Srba i Hrvata zalažu za zatvaranje OHR-a, odnosno redukovanje Bonskih ovlaštenja, politički predstavnici iz reda Bošnjaka insistiraju na tome da njegova pozicija ostane nepromijenjena. Stoga će, okupljeni oko Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” i Foruma mladih, u utorak u 18 sati ispred OHR-a održati protest na kojem će iznijeti svoje zahtjeve, među kojima su očuvanje postojećih ovlaštenja visokog predstavnika sve dok se ne provedu sve presude Ustavnog suda BiH i ne uspostavi funkcionalan mehanizam zaštite države.