BARONESA HELIĆ UPUTILA ALARMANTNO UPOZORENJE: ‘Situacija u BiH sve opasnija. Evropa se mora ujediniti!’

Baronesa Arminka Helić danas je u Domu lordova britanskog parlamenta zatražila od Vlade Ujedinjenog Kraljevstva procjenu političke i sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini, upozorivši da se zemlja suočava s najozbiljnijom krizom od završetka rata 1995. godine.
 
Na početku obraćanja zahvalila je članovima Doma lordova koji su učestvovali u raspravi, ističući njihovo veliko iskustvo i stručnost u pitanjima zapadnog Balkana.
 
– Postoje trenuci u međunarodnim odnosima kada razlika između onoga što vlade govore i onoga što rade postane nemoguća za ignorisanje. Vjerujem da smo upravo došli do takvog trenutka kada je riječ o politici prema Bosni i Hercegovini – poručila je Helić.
 
Podsjetila je da je britanska vlada prošle sedmice ocijenila nestabilnosti na zapadnom Balkanu kao strateški rizik za Ujedinjeno Kraljevstvo i njegove saveznike u NATO-u te upozorila na pokušaje podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
 
– To su ozbiljni zaključci i zahtijevaju ozbiljan odgovor – naglasila je.
 
Najveća politička kriza od 1995. godine
 
Govoreći o stanju u BiH, Helić je podsjetila da je Dejtonski sporazum više od tri decenije osiguravao mir zahvaljujući snažnim domaćim institucijama i jedinstvenoj međunarodnoj podršci njihovom očuvanju.
 
Prema njenim riječima, pretpostavke na kojima je počivao poslijeratni poredak danas više nisu sigurne.
 
– Bosna i Hercegovina suočava se s najtežom političkom krizom od 1995. godine. Ono što je počelo kao pitanje ustavnih nadležnosti postalo je pitanje suvereniteta – rekla je.
 
U nastavku je ustvrdila da rukovodstvo Rs-a, uz podršku Kremlja, provodi projekat razgradnje državnih institucija i podrivanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
 
– Cilj koji se danas sve otvorenije iznosi jeste raspad bosanske države i ostvarenje projekta velike Srbije, baš kao 1992. godine – kazala je Helić.
 
Upozorila je da takav razvoj događaja ne bi ugrozio samo Bosnu i Hercegovinu nego i širu evropsku sigurnost.
 
– To ne bi značilo samo uništenje jedne države već destabilizaciju cijelog regiona i ozbiljnu prijetnju evropskoj sigurnosti. Posljedice za građane Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku pripadnost, bile bi katastrofalne – istakla je.
 
Dodala je da obični građani srpske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini ne bi imali koristi od takve politike.
 
– Oni zaslužuju više od toga da budu instrument političke elite koja je spremna žrtvovati njihovu budućnost i budućnost njihove djece zarad nacionalističke ideologije i vlastitih interesa – rekla je.
 
Kritika zbog blokade izbora novog visokog predstavnika

Posebnu pažnju posvetila je nedavnom sastanku Vijeća za provedbu mira u Sarajevu, na kojem nije postignut dogovor o nasljedniku aktuelnog visokog predstavnika.
 
Prema njenim riječima, riječ je o ozbiljnom problemu jer je Ured visokog predstavnika i dalje ključni međunarodni mehanizam za očuvanje Dejtonskog sporazuma.
 
– U trenutku kada se Bosna suočava s najvećim izazovom u posljednjih trideset godina, države koje imaju odgovornost da čuvaju mir javno su pokazale da nisu u stanju postići dogovor o rukovodstvu najvažnije međunarodne institucije u zemlji – kazala je.
 
Kritikovala je i pokušaje pojedinih država da nametnu vlastite kandidate.
 
– Visoki predstavnik ne smije biti političko imenovanje. On mora biti izabran na osnovu nezavisnosti, kredibiliteta i spremnosti da nepristrasno štiti Dejtonski sporazum, a ne zato što odgovara jednoj ili drugoj prijestonici – poručila je.
 
Oštre kritike američke politike

Helić je izrazila zabrinutost zbog promjena u američkom pristupu Bosni i Hercegovini.
 
Podsjetila je da su prošle godine ukinute sankcije za 48 osoba i organizacija iz Rs-a koje su ranije bile označene kao nosioci koruptivne i destabilizirajuće politike, uključujući negiranje genocida.
 
– Ne želim nagađati motive takve odluke, ali njen značaj daleko nadilazi samo pitanje sankcija. Izgleda kao da Sjedinjene Američke Države same ruše temelje vlastite uspješne politike prema Bosni i Hercegovini – ocijenila je.
 
Naglasila je da Britanija ne može određivati američku vanjsku politiku, ali da se takve razlike ne mogu smatrati nevažnim.
 
– To je pitanje koje zadire u samu srž evropske sigurnosti – rekla je.
 
Srbija, Kina i Rusija kao faktori destabilizacije

Govoreći o regionalnim odnosima, Helić je navela da Srbija nastavlja pružati političku i materijalnu podršku vlastima Rs-a.
 
Istovremeno je upozorila da Kina sve više pretvara svoje ekonomske veze s Beogradom u vojnu saradnju, čime stiče strateški uticaj u srcu Evrope.
 
Spomenula je i Hrvatsku, za koju je rekla da se često miješa u ustavna pitanja Bosne i Hercegovine uprkos članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji.
 
Ipak, najveću prijetnju vidi u ruskom djelovanju.
 
– Rusija sistematski radi na razbijanju Bosne i Hercegovine i cijelog zapadnog Balkana kao dio svoje šire strategije slabljenja euroatlantskih institucija. Koristi dezinformacije i druge metode ne zato što joj je stalo do građana regije, nego zato što su podjele njen instrument moći – kazala je.
 
Dodala je da ne bi bila iznenađena ako bi se u budućnosti nova linija podjele Evrope nalazila upravo u Bosni i Hercegovini.
 
– To je strateški apsurd prema kojem danas nesvjesno koračamo – upozorila je.
 
Poziv na snažnije britansko i evropsko angažovanje

Helić je naglasila da je misija EUFOR Althea, u saradnji s NATO-om, i dalje ključni međunarodni vojni mehanizam za očuvanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
 
Međutim, podsjetila je da Ujedinjeno Kraljevstvo nakon Brexita više nema institucionalni okvir koji bi mu omogućio učešće u toj misiji.
 
– Ako je nestabilnost na zapadnom Balkanu zaista strateški interes Ujedinjenog Kraljevstva i ako je jačanje saradnje s Evropskom unijom u oblasti odbrane prioritet, onda je teško objasniti zašto takav okvir još ne postoji – rekla je.
 
Na kraju obraćanja uputila je nekoliko pitanja britanskoj vladi, tražeći konkretne mjere, a ne samo političke izjave.
 
Pitala je koje će aktivnosti uslijediti nakon što je zapadni Balkan označen kao strateški sigurnosni rizik, smatra li vlada neuspjeh izbora novog visokog predstavnika znakom slabljenja međunarodnog jedinstva, planira li London pregovarati o uključivanju u EUFOR Altheu te vjeruje li da međunarodni mehanizmi zaštite Bosne i Hercegovine danas imaju isti kredibilitet kao prije deset ili dvadeset godina.
 
– Britanija je pomogla da se rat u Bosni okonča. Britanski vojnici služili su tamo, a neki se nikada nisu vratili kući. Britanske diplomate pomagale su u oblikovanju mirovnog sporazuma. Bosna nije periferno pitanje. Ona se nalazi na raskrsnici evropske sigurnosti, transatlantskih odnosa i kredibiliteta međunarodnih sporazuma na kojima počiva mir – zaključila je Helić.
 
– Vlada je ispravno prepoznala rizike. Pitanje je da li odgovor Britanije odgovara vlastitoj procjeni tih prijetnji. – poručila je.