Kardiologinja iznijela stavove o ishrani: Crveno meso, piletina i gazirana pića u fokusu rasprave o zdravlju srca
stručnjaka, jeste da je meso štetno za zdravlje srca, posebno crveno meso koje sve veći broj ljudi izbacuje iz svakodnevne ishrane.
„Meso samo po sebi nije nezdravo za srce, a isto važi i za mesne prerađevine. Problem nastaje zbog aditiva koji se dodaju u procesuirane proizvode, kao i zbog pripreme mesa na visokim temperaturama. Veoma je važno i porijeklo mesa koje jedemo, baš kao što je važno porijeklo svih drugih namirnica, uključujući i povrće“, objašnjava kardiologinja i specijalistica interne medicine dr Snežana Bašić.
Ona naglašava da ne postoji hrana koja je sama po sebi loša za srce, ukoliko se konzumira umjereno i ako je odgovarajućeg kvaliteta.
„Organizam iz hrane uzima ono što mu je potrebno. Iz mesa prvenstveno dobija proteine i masti. Sama namirnica ne mora predstavljati problem, ali štetni sastojci koji se eventualno nalaze u njoj mogu imati negativan uticaj. Nisam protiv konzumiranja mesa, posebno crvenog mesa, kao ni mesa starijih životinja poput svinjetine i govedine koje ne sadrže hormone. Takvo meso može biti značajno za ljudski organizam, dok su od mlađih vrsta mesa, prema mom mišljenju, najkvalitetniji jaretina i janjetina“, navodi dr Bašić.
S druge strane, ističe da nije pristalica česte konzumacije piletine, ne samo zbog zdravlja srca već i zbog uticaja na imunitet.
„Današnja piletina je, prema mom mišljenju, značajno izmijenjena u odnosu na onu kakva je nekada bila. Pilići se intenzivno tove i često se uzgajaju tako da razvijaju izrazito velika prsa koja nisu proporcionalna ostatku tijela. Nekada su batak i karabatak bili najrazvijeniji dijelovi pileta, dok danas dominira bijelo meso. Smatram da je riječ o namirnici koja je u velikoj mjeri promijenjena, a koju najčešće konzumiraju djeca“, kaže dr Bašić za portal MONDO.
Dodaje da problem vidi i u prisustvu genetski modifikovanih sastojaka u prehrambenom lancu.
„Iako je GMO hrana zakonski ograničena, na tržištu se i dalje mogu pronaći brojni proizvodi koji sadrže genetski modifikovane sastojke – od pojedinih vrsta hrane za bebe i slatkiša do soje koja se koristi u različitim prehrambenim proizvodima“, tvrdi Bašić.
Prema njenim riječima, promjene na krvnim sudovima i razvoj upalnih procesa mogu biti povezani sa hormonalnim disbalansom i promjenama u organizmu.
„Svaki hormon u prekomjernim količinama može djelovati štetno. Ukoliko se hormoni unose putem hrane, to može imati negativne posljedice na krvne sudove“, smatra doktorka.
Ona ističe i značaj faktora iz okruženja koji utiču na kvalitet hrane, među kojima posebno izdvaja aerozagađenje.
Gazirana voda nije zdrava
Govoreći o napicima koji mogu uticati na zdravlje srca, Bašić navodi da gazirana pića smatra nepovoljnim izborom, kao i pretjeranu konzumaciju alkohola.
„Male količine alkohola, poput jedne do dvije čašice, mogu imati stimulativan efekat na cirkulaciju. Međutim, veće količine alkohola djeluju toksično na srčani mišić i mogu ugroziti zdravlje“, ističe ona.
Kao podršku zdravlju srca preporučuje unos prirodnog koenzima Q10.
„Koenzim Q10 ima važnu ulogu jer pomaže snabdijevanje mitohondrija kiseonikom. Na taj način doprinosi pravilnom funkcionisanju srčanog mišića i njegovom energetskom snabdijevanju“, objašnjava doktorka.
Posebno upozorava na konzumaciju gazirane vode, za koju smatra da nije bezazlena.
„Ugljen-dioksid koji se nalazi u gaziranoj vodi može imati štetan uticaj na organizam. Gazirana pića povećavaju kiselost organizma, a ta kiselost, prema mom mišljenju, može negativno djelovati na krvne sudove, srce i druge organe“, navodi Bašić.
Dodaje da povećana kiselost organizma može uticati na smanjenje koncentracije kiseonika, dok se istovremeno povećava nivo ugljen-dioksida.
„Svako povećanje kiselosti utiče na ravnotežu organizma. Smanjena koncentracija kiseonika i povećana količina ugljen-dioksida mogu ostaviti posljedice na cjelokupno zdravlje“, zaključuje dr Snežana Bašić.
