EKSKLUZIVNO, IZ ŠVEDSKE / SVE O NOVOM POKRETU BH. DIJASPORE: ‘Ljudi više ne žele biti samo bankomati ili glasačka mašina…’

Nakon skupa u Geteborgu, na Nordijskom forumu – Bosna i Hercegovina, obznanjeno je kako je u bh. iseljeništvu formirana nova politička platforma – Pokret za građansku Bosnu i Hercegovinu.

O Pokretu, političkim ambicijama i namjerama bh. iseljenika okupljenih u ovu organizaciju, razgovarali smo s Edinom Osmančevićem, ekonomskim stručnjakom koji u Geteborgu već duže od 30 godina djeluje u nekoliko udruga bh. iseljenika, a koji je za „Slobodnu Bosnu“ govorio ispred Upravnog odbora Pokreta za građansku BiH.

Kako je nastala ideja o formiranju Pokreta za građansku državu BiH i što vas je nagnalo na takav korak?

-Ideja o formiranju Pokreta za građansku Bosnu i Hercegovinu nastala je kao odgovor na dugotrajno zarobljavanje države u etničke podjele koje su rezultat agresije i Dejtonskog sporazuma. Već trideset godina živimo u sistemu koji čuva rezultate rata i onemogućava da Bosna i Hercegovina bude normalna, funkcionalna država svojih građana.

Pokret nije politička stranka, nego građanska platforma za buđenje savjesti – poziv na akciju svima koji vjeruju da BiH mora biti država slobodnih ljudi, a ne etničkih torova.

Pokret je nastao kao odgovor na potrebu da se Bosna i Hercegovina vrati građanima te da se država gradi na principima jednakosti, vladavine prava i društvene pravde, a ne na interesima pojedinaca ili stranaka.

Možete li otkriti našim čitateljima, hoće li Pokret izaći na naredne Opće izbore u Bosni i Hercegovini?

-Ne. Pokret za građansku Bosnu nije politička partija i nema ambiciju izlaziti na izbore. Naš cilj nije vlast, nego promjena svijesti i političkog sistema.
Mi podržavamo samo one političke subjekte i pojedince koji su dokazano posvećeni građanskoj državi. Dakle, mi ne tražimo mandate – tražimo promjenu paradigme.

Pokret za građansku državu BiH je  platforma koja će animirati i motivisati građane, posebno dijasporu, da se aktivnije uključe u politički proces i izađu na naredne Opće izbore. Vjerujemo da upravo angažman građana, a ne stvaranje novih stranaka, može donijeti stvarne promjene i doprinijeti ostvarenju ideje građanske, pravedne i funkcionalne Bosne i Hercegovine.

Radimo prije svega  na umrežavanju, edukaciji i osnaživanju ljudi koji dijele ove vrijednosti, kako u zemlji tako i u dijaspori, s ciljem da zajednički pokrenemo pozitivne procese u društvu.

Imate li podršku bh. dijaspore, kakve su prve reakcije s terena nakon što ste obznanili odluku o osnivanju Pokreta?

-Pokret je u stvari rođen u dijaspori, među ljudima koji su silom otjerani, ali nikada nisu prestali voljeti i braniti Bosnu. Reakcije su snažno pozitivne. Ljudi su umorni od šutnje, poniženja i osjećaja da ništa ne mogu promijeniti.  Model networkinga će proizvesti kvalitet i dati željeni rezultat.

Ovaj Pokret vraća vjeru da Bosna i Hercegovina može ponovo biti domovina svih svojih građana – bez obzira gdje žive. Od trenutka kada smo obznanili odluku o osnivanju Pokreta, dobili smo brojne poruke podrške iz cijelog svijeta od BiH,  Skandinavije, Njemačke, cijele Evrope, preko SAD-a, do Australije. Ljudi su željni pozitivne promjene i žele da njihovo znanje, iskustvo i resursi budu uključeni u procese izgradnje BiH. Reakcije pokazuju da postoji ogromna energija koja je do sada bila neiskorištena, a mi želimo tu energiju pretvoriti u konkretan društveni i politički angažman.

Je li realna potreba za ministarstvom dijaspore na državnoj razini?

-Apsolutno jeste. S obzirom da van granica danas živi gotovo pola bosanskohercegovačkog naroda, dijaspora mora imati institucionalnu vezu s domovinom. Ministarstvo dijaspore nije samo administrativna potreba – to je čin političkog priznanja da su ljudi u iseljeništvu sastavni dio BiH, a ne dodatak.

Dijaspora ima znanje, resurse i međunarodne veze koje BiH danas očajnički treba.  Ministarstvo dijaspore bi omogućilo sistemsku saradnju između institucija BiH i iseljeništva, koordinaciju investicija, kulturnih i obrazovnih projekata, te uključivanje dijaspore u procese donošenja odluka. To nije privilegija, to je potreba ako želimo održivu budućnost države.

Mnogi vašu inicijativu smatraju “posljednjim vlakom“ za promjene, je li prekasno da bh. iseljenici naprave ovakav iskorak?

-Nikada nije prekasno za pravednu ideju. Ako je Bosna preživjela stoljeća imperija, kraljevstva, agresija i genocida, može preživjeti i ovaj period političkog mraka.

Treća generacija u dijaspori možda ne govori uvijek maternji jezik, ali govori jezik slobode, obrazovanja i odgovornosti. To su vrijednosti koje mogu vratiti dostojanstvo Bosni i Hercegovini. Želimo otvoriti prostor da se i treća generacija iseljenika ponovo poveže s Bosnom i Hercegovinom, ne kroz nostalgiju, nego kroz konkretan doprinos razvoju države.

Često kritizirate “kriminalnu vlast” koja je vodila BiH u posljednjih 30 godina. Što najviše zamjerate političkim elitama?

-Kod građana su uništili nadu u bolje sutra i optimizam. Napravili su bezbrojne zidove plača na autobuskim stanicima, aerodromima, bez ikakve doze kajanja i u tome ne vide ništa loše.  Zamjeramo im što su izdali ideju Bosne i Hercegovine kao građanske države nasjedajući na igre o ”legitimnom predstavljanju”.

Umjesto da grade državu svih građana, oni su gradili privatne feude i etničke kule od pijeska. Korupcija, nacionalizam i lažna religijska retorika postali su sredstvo vladanja, a ne služenja narodu. Mi tražimo moralnu, a ne samo političku odgovornost. Želimo razbiti tu apatiju i vratiti vjeru da su poštenje i znanje mogući u politici.

Na skupu u Geteborgu govorilo se o uspjesima Bosanaca i Hercegovaca u iseljeništvu. Je li to ciljna skupina ljudi koje želite uključiti u Pokret?

-Da, upravo takvi ljudi su inspiracija i najbolji ambasadori Bosne i Hercegovine. Oni su dokaz da Bosanci mogu nadmašiti svaku prepreku kad nisu zarobljeni etničkim matricama i korupcijom. Pokret želi umrežiti sve te pojedince – akademike, poduzetnike, umjetnike, aktiviste – i usmjeriti njihovu energiju u zajednički cilj: građansku, pravednu, evropsku BiH. Svojim radom i uspjesima pokazuju što se može postići kada postoje red, sistem i meritokratija. Želimo ih uključiti jer imaju iskustvo iz uređenih društava i znaju kako se gradi funkcionalna država. Njihova energija, znanje i međunarodne veze mogu biti ključne u transformaciji BiH iz zemlje blokada u zemlju mogućnosti.

Bh. iseljenici često kažu da su političari dolazili samo po glasove i novac. Je li došao kraj takvoj praksi?

-Mislim da jeste. Dijaspora je danas svjesna da je predugo bila iskorištavana i ponižavana. Svjesna da je svojim novcem godinama čuvala socijalni mir. Ona danas  traži institucionalno povezivanje sa državom kako bi bila  snaga njene izgradnje. Upravo na tome će raditi i Pokret za građansku Bosnu i Hercegovinu. Pokret za građansku BiH nije alat ni jedne partije – to je pokret samosvjesnih građana koji više ne žele finansirati vlastitu propast.

FORUM U GETEBORGU OKUPIO JE NEKE OD NAJVEĆIH BH. STRUČNJAKA U DIJASPORI (Foto: SLOBODNA BOSNA )

Smatram da je ovo početak kraja licemjernog odnosa prema dijaspori. Bh. dijaspora je postala svjesna svoje snage i vrijednosti. Ljudi više ne žele biti samo bankomati ili glasačka mašina. Danas dijaspora traži ozbiljan dijalog, učešće i odgovornost. Mi ne tražimo glasove, nego povjerenje i zajednički rad na stvaranju sistema u kojem će se svaki građanin, bez obzira gdje živi, osjećati dijelom jedne države.

Može li dijaspora zaista prevazići etnonacionalne podjele?

-Dijaspora zna što je građanski ustrojena država. Zna da je jedino moguće tako ustrojiti državu. Dijaspora je to u stvari već učinila u zemljama u kojima žive, Bosanci i Hercegovci funkcionišu kao građani, ne kao etničke skupine. Vrijeme podjela  prolazi, a vrijeme građanske solidarnosti tek počinje. Model življenja i zajedničkog rada je dokaz da građanska BiH nije utopija, nego civilizacijski standard. Naša je dužnost taj standard prenijeti kući.

Možete li otkriti neka imena ljudi koji su dali podršku u formiranju Pokreta?

-Pokret nije projekt pojedinaca, nego ideje. Podršku su dali brojni profesori, akademici, novinari, pravnici, humanisti i aktivisti iz BiH, Skandinavije, Njemačke, SAD-a, Kanade i Australije, ali mi izbjegavamo personalizaciju jer Pokret ne gradi kult ličnosti, nego kult odgovornosti. Imamo podršku i od Nezavisne asocijacije bh. intelektualaca Kruga 99.
Iskreno se radujemo suradnji sa svim organizacijama sa bh. predznakom.

Pokret za građansku državu BiH, iako tek u začetku, već izaziva pažnju i nadu da promjena može doći izvan ustaljenih političkih okvira. Ako dijaspora uspije objediniti svoje znanje, iskustvo i energiju, Bosna i Hercegovina bi napokon mogla dobiti pokret koji je istinski građanski i istinski njen.