Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci zvanično je otvorilo predmet nakon prijave advokata Darija Sandića, u kojoj se navodi sumnja da Milorad Dodik, uprkos pravosnažnoj presudi i oduzimanju funkcije, i dalje koristi državne resurse Republike Srpske. U prijavi se tvrdi da Dodik nastavlja uživati beneficije koje pripadaju predsjedniku RS-a, iako mu je mandat zvanično ukinut
Prema informacijama dostavljenim tužilaštvu, Dodik i dalje koristi službena vozila, policijsko obezbjeđenje i druga sredstva iz javnog budžeta, dok se u javnim istupima i dalje predstavlja kao “predsjednik Republike Srpske”. Ovakvo ponašanje, navodi se u prijavi, direktno je suprotno zakonskim odredbama i predstavlja ignorisanje odluka institucija Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH 6. avgusta donijela je odluku kojom se Dodiku oduzima mandat predsjednika RS-a. Odluka je izvedena iz presude Suda BiH, prema kojoj je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu političkog djelovanja, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Uprkos presudi, Dodik nastavlja da učestvuje u političkom životu entiteta, održava sjednice, daje izjave i prisustvuje događajima u svojstvu predsjednika. Pravnici naglašavaju da takvo ponašanje šalje opasnu poruku o nekažnjivosti i potkopavanju institucija.
Advokat Sandić u prijavi posebno naglašava da Dodikovo i dalje korištenje državnih resursa predstavlja teško kršenje zakona, jer ti resursi pripadaju funkciji – ne pojedincu. Ukazuje i na to da se zloupotreba ovakvog tipa mora hitno istražiti, kako bi se spriječilo dalje kršenje zakona.
Pravni analitičari upozoravaju da je situacija u kojoj se političar predstavlja kao nosilac funkcije koju više ne obavlja vrlo opasna za institucionalni poredak. Prema njima, ignorisanje presuda može dovesti do potpunog urušavanja principa vladavine prava.
Otvaranjem predmeta, Tužilaštvo će morati utvrditi da li je Dodik svjesno ignorisao presudu Suda BiH i da li je odgovoran za nezakonitu upotrebu državnih resursa. Takođe se očekuje ispitivanje eventualne odgovornosti institucija koje su mu, uprkos presudi, nastavile pružati državne privilegije.
Ovaj slučaj otvara šire pitanje: može li politička moć u Republici Srpskoj biti jača od zakona i institucija, te hoće li pravosudni sistem pokazati da odluke važe za sve – bez izuzetka.
