OVO SE NE SMIJE ZABORAVITI: Studija o Grapskoj dokazuje da je prvi presuđeni genocid u BiH bio kod Doboja — ne u Srebrenici (VIDEO)
U okviru manifestacije “Dani otpora fašizmu općine Tešanj” predstavljena je naučna studija “Tragovi genocida: Grapska 1992–1995.” autora dr. Almira Grabovice, u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Studija naučno i dokumentarno potvrđuje da je prvi pravosnažno presuđeni genocid u Bosni i Hercegovini počinjen u Grapskoj kod Doboja u ljeto 1992. godine — godinama prije Srebrenice, prenosi Federalna.ba.
Nijemac presudio genocid u Grapskoj 1997.
U napadu na Grapsku ubijeno je 82 stanovnika naselja, dok je više od 400 deportovano u logore. Sud u Düsseldorfu 1997. godine, dvije godine nakon hapšenja na tamošnjem aerodromu, Nikolu Jorgića iz obližnjeg sela Kostajnica osudio je na doživotnu kaznu zatvora zbog počinjenog genocida — što je prva pravosnažna sudska presuda za genocid u Bosni i Hercegovini.
Dr. Almir Grabovica, autor studije, rekao je: “Ova knjiga je imala za cilj da istraži zločine na području općine Doboj. Fokus je bio na presudama njemačkih sudova — da se dokaže da su njemački sudovi ispravno donijeli presude za genocid, odnosno osudili Nikolu Jorgića na doživotnu kaznu zatvora.”
Predsjednik Udruženja logoraša iz Grapske Aljo Hasančević istaknuo je da djelo predstavlja trajni dokaz koji negatorima genocide zadaje najozbiljniji udarac. Aljo Hasančević, predsjednik Udruženja logoraša iz Grapske, rekao je: “Negatorima genocida baš ovo djelo je rak-rana i ono će ostati kao trajni dokaz da se u Bosni i Hercegovini desio genocid, a početak genocida bio je u općini Doboj.”
Tešanj i Doboj — zajednička stradanja, zajednička memorija
Nakon prošlogodišnje premijerne promocije u samoj Grapskoj, knjiga je predstavljena i u Tešnju. Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić naglasio je historijsku povezanost dviju općina u stradanju i u čuvanju sjećanja.
Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj, rekao je: “Tešanj se ne može odvojiti od Doboja, Doboj se ne može odvojiti od Tešnja. Ni devedesetih, ni danas. Prolazili smo neka zajednička stradanja, egzoduse, stradanje civila — i stalo nam je da očuvamo sjećanje.”
