Podsjećamo, na sjednici 7. aprila, Komisija je donijela odluku da u okviru šireg javnog saslušanja o radu Uprave za indirektno oporezivanje BiH i navodima o korupciji od 2014. godine do danas, pozove i tužitelja Pašića, koji je ranije obavljao funkciju zamjenika glavnog tužioca i rukovodioca Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju. 

Njegovo saslušanje zakazano je za 27. april

Međutim, kako je Raport već pisao, nekoliko dana kasnije Komisiji je stigao dopis koji je potpisao glavni tužilac Milanko Kajganić, a u kojem on predlaže  da se umjesto javnog saslušanja u Parlamentu organizuje sastanak u prostorijama Tužilaštva BiH, uz prisustvo drugog zamjenika glavnog tužioca Mladena Furtule.

Članovi Komisije dobili obavijest da je saslušanje 27. aprila

U tom prijedlogu ime Džermina Pašića nije ni navedeno, iako je upravo on osoba koju je Komisija odlučila saslušati.

Takav Kajganićev pristup u dijelu Komisije je protumačen kao pokušaj da se onemogući već utvrđeni parlamentarni format i javno iznošenje informacija pred zastupnicima i javnošću.

Ipak, Kajganić će se razočarati jer sudeći prema dopisu Komisije od 14. aprila upućenog svim članovima ovog tijela,a u koji je Raport imao uvid, znači dan nakon Kajganićevog dopisa, jasno je da Komisija nije prihvatila ovakav prijedlog.

Iako se u tom dopisu koji je stigao na adrese svih članova Komisije za borbu protiv korupcije Kajganićev dopis i ne spominje, jasno je precizirano da će javno saslušanje tužitelja Džermina Pašića biti održano u ranije utvrđenom terminu, odnosno 27. aprila s početkom u 13 sati u zgradi PSBiH.

Time  je jasno potvrđeno da Komisija ostaje pri svom stavu i nema namjeru ispunjavati proizvoljne prijedloge glavnog tužitelja BiH Milanka Kajganića.

Stigao i dopis Sindikata UIOBiH

Dodatni razlog za insistiranje na saslušanju Pašića, jeste i činjenica da je Sindikat UIO BiH Komisiji dostavio određenu dokumentaciju i informacije koje su, kako se navodi, ranije bile prosljeđivane Tužilaštvu BiH, uključujući i tužiteljicu Bojanu Jolović te Džermina Pašića u periodu kada je rukovodio Posebnim odjelom za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

Tužiteljica Jolović već je bila pred Komisijom i Kajganić tada nije pravio problem,ali iz njemu poznatih razloga javno obraćanje Pašića za njega je problematično.

Cijela situacija dobija i širi kontekst zbog ranijih kadrovskih i organizacionih promjena unutar Tužilaštva BiH, uključujući i prebacivanje Pašića iz sektora za organizovani kriminal u odjel za ratne zločine, kao i ranije prijave i nesuglasice unutar pravosudnih struktura koje se dovode u vezu s predmetima visoke korupcije.

Za sada je jasno jedno. Bez obzira na različite pristupe, Komisija je odlučna da Džermina Pašića sasluša javno, onako kako je i prvobitno odlučeno.

Imajući u vidu ozbiljan i dosadašnji rad Komisije za borbu protiv korupcije, drugačija odluka se nije mogla ni očekivati.

Upravo zato je i začuđujuće kako je glavni tužilac Milan