Za plaće i doprinose u fondove je išlo gotovo 68 miliona godišnje
Nakon 130 godina kičma industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini uništena je. Ovo je najteži dan za radnike i sve koji su živjeli sa Zeničkom željezarom i od nje. Obustavljena je integralna proizvodnja čelika u Novoj Željezari Zenica. Trojka je uspjela sahraniti kompaniju koja je preživjela dva rata i agresiju. Uništenje privrednih giganata, Željezare i Koksare, kompanija koje su godinama na listama najvećih bh. izvoznika, uzdrmat će kompletnu ekonomiju države. Nije u pitanju samo nestanak gotovo 2.500 radnih mjesta, već i desetine miliona KM poreznih i drugih prihoda budžetima, a posebno lančani udar na stotine kompanija s ukupno više od 10.000 radnih mjesta, koje su direktno ili indirektno zavisile od Željezare i Koksare.
Najgore za Lukavac
Od gotovo 600 radnika Koksare 130 je uspjelo pronaći novi posao, dok ostali čekaju da počnu raditi u firmama koje su iskazale interes da ih prime.
– Slobodno možemo kazati da je šteta neprocjenjiva. U ovom trenutku je ne možemo izračunati zbog nedostatka podataka, jer kompletne informacije nismo dobijali od uprave. Imamo i desetak firmi koje su bile direktno vezane i više od 90 posto svog poslovanja ostvarivale s Koksarom. S obzirom na to da su izvozno orijentisani, te jedan od najvećih industrijskih giganata, automatski će se umanjiti punjenje budžeta. Najviše će biti pogođen grad Lukavac – kazao je za “Avaz” Edin Duraković, ministar privrede Tuzlanskog kantona.
Nova Željezara Zenica upošljava približno 1.900 radnika, a većina njih će od ponedjeljka na prinudni odmor. Nakon gašenja integralne proizvodnje čelika, plan uprave je da zadrži oko 400 uposlenih, dok je sudbina njih 1.500 neizvjesna. Posljedice zaustavljanja Visoke peći i proizvodnje čelika su zastrašujuće, a prema riječima premijera ZDK Nezira Pivića štete po cjelokupni sistem države tek će se sabirati.
Ogroman novac
– NŽZ državi je uplaćivala značajne iznose sredstava. PDV 32 miliona godišnje, za plate i doprinose oko 68 miliona godišnje, dok je za troškove željezničkog transporta izdvajala 25-30 miliona KM samo u prošloj godini. NŽZ sarađuje s 550 lokalnih firmi. Ukupna cirkulacija novca između dobavljača i kupaca iznosi gotovo 1,5 milijardi KM. To je ogroman novac koji je cirkulisao zahvaljujući NŽZ. Posebno je bitno da ova kompanija doprinosi ukupnom BDP-u države čak 2,5 posto. Zamislite šta će značiti za nedovoljno razvijenu državu da njen BDP padne za 2,5 posto – ističe Pivić.
On navodi da su i prihodi u kantonalni budžet iz NŽZ iznosili približno 16,68 miliona KM u posljednje četiri godine.
Nakon višemjesečnih apela s različitih adresa, protesta radnika i upozorenja da će posljedice biti katastrofalne, Vlada FBiH je tek u momentu gašenja pogona željezare najavila konsolidaciju i restrukturiranje. Činjenica da privredni giganti padaju domino efektom otvara prostor sumnjama da se radi o smišljenom ekonomskom udaru na državu. Pivić kaže da nema informacije kojima bi takvu tvrdnju potkrijepio, ali posljedice jesu ozbiljne.
– Posebno zabrinjava indolentnost FBiH, koja se apsolutno u ovaj problem nije unijela ni na najmanji mogući način. To zaista onda stvara sumnju u čitav ovaj proces. Ako imate egzaktne parametre i brojke, a da to njih apsolutno ne zanima, onda to zaista izaziva sumnju u sve moguće varijante. Najavljeni plan Vlade nije predočen javnosti, novi vlasnici kažu da uopšte nisu ni kontaktirani. Po meni, najveća greška je napravljena kada je Vlada FBiH dopustila da Mittal proda željezaru, jer vlasnik je osam posto kapitala, a u tom momentu je imala pravo preče kupnje. Ona ga nije iskoristila, a trebala je ako je mislila zaštititi ovako važnog giganta – ističe Pivić.
