HDZ POKUŠAVA OTETI ONO ŠTO HVO U RATU NIJE MOGAO: Bošnjački vijećnici pokreću vitalni nacionalni interes protiv prekrajanja graničnih linija u Mostaru!
Jedna od tačaka današnje sjednice Gradskog vijeća Mostara koja je ranije u javnosti privukla pažnju jest tema adresnog registra Grada Mostara.
Na sjednicu Gradskog vijeća Grada Mostara došli su vijećnici Koalicije za Mostar Jasmin Pandur i Amar Džiho, koji su izabrani iz Gradskog područja Jugoistok.
Podsjećamo da Klub Bošnjaka bojkotuje sjednicu zbog brojnih nezakonitih radnji u Gradu Mostaru koje provodi HDZ, ali su dva vijećnika došla na ovu tačku kako bi povukli mehanizam vitalnog nacionalnog interesa.
Klub vijećnika Bošnjaka je na 16. sjednici utvrdio je da se Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o adresnom registru Grada Mostara i označavanju naseljenih mjesta, ulica i trgova te zgrada brojevima odnosi na vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Klub Bošnjaka je pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, zahtjev je potpisao predsjednik Gradskog vijeća, dr. Đani Rahimić.
Da li se radi o prekrajaju granica ili administrativno usklađuje stanje sa stvarnim stanjem na ovim područjima odlučiti će Ustavni sud i OHR.
Vijećnik Pandur je rekao kako je ovaj prijedlog usvojen preglasavanje Bošnjaka u nadležnoj komisiji.
On smatra da predložene izmjene zadiru u teritorijalnu reorganizaciju Grada jer se mijenjaju granice mjesnih zajednica, gradskih područja i izbornih jedinica.
Vijećnik Džiho smatra da je ova tačka posebno osjetljiva zbog statuta Mostara.
On naglašava da ove granice predstavljaju granice izbornih jedinica i za građevinske rente. Postavio je pitanje koliko će predložene izmjene utjecati na izborne jedinice, biračke popise, biračka mjesta i proces glasanja.
Njegovo obraćanje na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara prenosimo u cjelosti:
Ovaj prijedlog je usvojen na drugoj sjednici Komisije za adresni sistem, održanoj 26.01.2026. godine, preglasavanjem predstavnika Bošnjaka u Komisiji, gospodina Elezovića i mene. I tada sam se protivio donošenju ovog prijedloga, posebno dijelu koji se odnosi na izmjene granica naseljenih mjesta Gnojnice, Kosor i Malo Polje.
Klub vijećnika Bošnjaka je 15.06.2026. godine donio odluku kojom je utvrđeno da se Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o adresnom sistemu Grada Mostara i označavanju naseljenih mjesta, naselja, ulica i trgova nazivima te zgrada brojevima odnosi na vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Protiv ove odluke glasat ću i danas, jer smatram da predložene izmjene ne predstavljaju isključivo tehničko pitanje adresnog sistema, već zadiru u teritorijalnu organizaciju Grada Mostara utvrđenu Statutom Grada Mostara. Posebno je sporno što se kroz izmjene granica pojedinih naseljenih mjesta faktički mijenjaju granice mjesnih zajednica, gradskih područja i izbornih jedinica, iako su ta pitanja uređena Statutom Grada Mostara.
Statut Grada Mostara, koji je 28. januara 2004. godine nametnuo visoki predstavnik Paddy Ashdown, jasno definiše organizaciju Grada, šest gradskih područja i njihove granice. Istom odlukom je propisano da Statut ostaje na snazi sve dok ga Gradsko vijeće ne usvoji u odgovarajućoj formi, bez izmjena i dopuna. Zbog toga smatram da se granice gradskih područja i izbornih jedinica ne mogu mijenjati posredno kroz odluku o adresnom sistemu, već isključivo kroz proceduru izmjene Statuta Grada Mostara.
Prelazni statut Grada Mostara iz 1996. godine također je jasno definisao granice gradskih područja. Sastavni dio tog statuta bila je i službena karta sa precizno utvrđenim granicama gradskih područja, čime je teritorijalna organizacija Grada Mostara bila nedvosmisleno određena. Posebno je važno naglasiti da je navedeni statut donesen od strane Ureda visokog predstavnika (OHR), koji je u tom periodu predstavljao najviši autoritet za uspostavu institucionalnog i teritorijalnog uređenja Grada Mostara.
U obrazloženju predložene odluke poziva se na granice koje su navodno definisane statutom bivše Opštine Jug iz ___ godine. Međutim, statut jedne bivše opštine nije mogao niti može derogirati odredbe Prelaznog statuta Grada Mostara iz 1996. godine. Naprotiv, tadašnje opštine bile su dužne svoje unutrašnje uređenje i definisanje granica uskladiti sa teritorijalnom organizacijom utvrđenom Prelaznim statutom Grada Mostara i njegovim službenim kartografskim prikazom. Opština Jug je samo mogla svoje granice definirati u skladu sa tada važećim Prelaznim statutom Grada Mostara, a ne postupati mimo njega.
Zbog toga smatram da se granice naseljenih mjesta, mjesnih zajednica i gradskih područja ne mogu tumačiti niti mijenjati pozivanjem na akte bivših opština koji su hijerarhijski bili podređeni tada važećem Prelaznom statutu Grada Mostara. Svako drugačije tumačenje dovelo bi u pitanje pravni kontinuitet i teritorijalni integritet Grada Mostara uspostavljen odlukama OHR-a, a kasnije potvrđen i Statutom Grada Mostara iz 2004. godine.
Dodatno, predloženim rješenjem dijelovi naseljenih mjesta Kosor i Malo Polje, koji trenutno pripadaju području Blagaja i gradskom području Jugoistok, postaju dijelom naselja Buna i Lakševine u gradskom području Jug. Time se ne mijenjaju samo adrese građana, nego se otvaraju pitanja pripadnosti mjesnim zajednicama, biračkim spiskovima i izbornim jedinicama, što može imati dugoročne posljedice na političku zastupljenost stanovništva.
Smatram da ovako značajne promjene zahtijevaju širu stručnu i javnu raspravu, kao i postupanje u skladu sa Statutom Grada Mostara i Ustavom Federacije BiH. Zbog svega navedenog, te zbog činjenice da je Klub vijećnika Bošnjaka pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, protivim se ovom prijedlogu.
