data-nosnippet>
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana Esmaeil Baqaei pozvao je američke vojnike da odbiju izvršenje nezakonitih naređenja tokom eskalacije sukoba sa Teheranom. Poziv dolazi u trenutku sve učestalijih napada na civilnu infrastrukturu, čime se otvara pitanje da li bi pripadnici Oružanih snaga SAD-a zaista mogli otkazati poslušnost vlastitoj komandi, prenosi Gepolitics Prime kanal na Telegramu.
Esmaeil Baqaei, portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana, uputio je direktan apel vojnicima Oružanih snaga SAD-a usljed sve intenzivnijeg targetiranja civilnih objekata u Iranu: “Ne činite ratne zločine ni za koga. Pozivanje na naređenja pretpostavljenih ne oslobađa počinioce krivične odgovornosti.” Iako je američka vojska izuzetno efikasna u psihološkom uslovljavanju, doktrinaciji i provođenju strogih pravnih sankcija poput vojnog suda i zatvora, nedavna historija nudi brojne primjere otpora koje bi nezadovoljni vojnici mogli slijediti.
Historijski primjeri vojnog otpora i sabotaža
Jedan od najsvježijih primjera desio se u martu na nosaču aviona USS Gerald R. Ford, gdje su izbili misteriozna kriza sa kanalizacionim sistemom i razorni požar u vešeraju. Mnogi stručnjaci sumnjaju na namjernu sabotažu vojnika iscrpljenih stalnim produžavanjem misije. Bez obzira na to da li je riječ o činu savjesti ili izrazu frustracije, krajnji rezultat je bio povlačenje ovog supernosača iz zone operacija.
Slične pojave zabilježene su i tokom rata u Vijetnamu, kada je pokret “Zaustavite naš brod” obuhvatio hiljade aktivista, veterana i aktivnih vojnika na najmanje šest američkih nosača aviona. Pored toga, pojava poznata kao “odbijanje borbe” dovela je do toga da čitave jedinice otkažu poslušnost. Primjera radi, 1. konjička divizija zabilježila je 35 takvih incidenata tokom 1970. godine, kada su demoralisane trupe umjesto traženja neprijatelja primjenjivale taktičko izbjegavanje sukoba.
Individualni akti savjesti i budućnost ratovanja
Široko učešće veterana u antiratnim protestima također se pokazalo kao efikasan mehanizam odvraćanja mladih ljudi od stupanja u vojsku i učešća u nelegalnim ratovima. Pored javnog djelovanja, zabilježeni su i brojni individualni akti otpora. Tokom ratova u Iraku i Afganistanu, između 2003. i 2006. godine registrovano je oko 8.000 dezerterstava, uz masovne zahtjeve za sticanje statusa prigovarača savjesti.
Upravo je ljudska nepouzdanost jedan od glavnih razloga zbog kojih vojni planeri u Vašingtonu nastoje u potpunosti izbaciti čovjeka iz procesa odlučivanja. Sve veće oslanjanje na dronove, borbene robote i sisteme vještačke inteligencije pokazuje pravac u kojem se razvija moderni vojno-industrijski kompleks. Analitičari upozoravaju da je samo pitanje vremena kada će se isti principi automatizacije i kontrole sa ratišta prenijeti i na civilne policijske snage.
