IFIMES OTVORIO PITANJE MILIONA ZA LOBIRANJE U WASHINGTONU: FARA dokumenti otkrivaju Flynnove honorare i ciljeve vlasti RS
Američki dokumenti otkrivaju šta su lobisti RS trebali postići
Milioni dolara iz entiteta RS posljednjih su godina otišli američkim lobistima, a službeni dokumenti u Washingtonu pokazuju da su među ciljevima bili ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, promjena odnosa prema OHR-u i jačanje političke pozicije RS. IFIMES sada traži odgovor gdje završava legalno lobiranje, a počinje nedopušteni politički utjecaj, prenosi Eurasiareview.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane objavio je 22. septembra novu analizu pod naslovom “Bosna i Hercegovina 2026: Lobiranje i/ili politička trgovina?”, u kojoj traži detaljnije institucionalno ispitivanje lobističke mreže koju je entitet RS izgradio u Sjedinjenim Američkim Državama.
Centralno pitanje analize nije je li lobiranje samo po sebi nezakonito.
Nije.
Američki Foreign Agents Registration Act – FARA upravo omogućava stranim vladama i drugim stranim nalogodavcima da preko registriranih predstavnika pokušavaju utjecati na američku politiku, uz obavezu objavljivanja identiteta nalogodavca, aktivnosti, primitaka i isplata.
Ministarstvo pravde SAD-a objašnjava da je osnovna svrha FARA-e transparentnost stranog političkog utjecaja, a ne automatska kriminalizacija takvog rada.
Problem koji IFIMES otvara počinje s iznosima, ciljevima ugovora i pitanjem ko ih plaća.
Neovisno istraživanje OCCRP-a, zasnovano na dokumentima iz američkog FARA registra, utvrdilo je da je RS tokom 2025. i 2026. godine platila najmanje 8,9 miliona dolara za 11 lobističkih firmi u Washingtonu.
To je trenutno jedna od najčvršće dokumentiranih zbirnih cifara.
IFIMES navodi i približno 5,64 miliona dolara registrovanog lobiranja od 2022, ali u objavljenoj analizi nije prikazana dovoljno detaljna kalkulacija da bi tu cifru trebalo zbrajati s 8,9 miliona dolara.
Mnogo je zanimljivije šta piše u samim ugovorima.
U ugovoru kompanije Dickens & Madson Canada, koji je 3. oktobra 2025. zaprimilo američko Ministarstvo pravde, kao klijent je navedena RS.
Dokument kaže da firma treba lobirati izvršnu i zakonodavnu vlast SAD-a, američko Ministarstvo finansija, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Evropsku uniju, UN i druge aktere kako bi ojačala međunarodnu političku poziciju RS.
U istom ugovoru eksplicitno se traži podrška Washingtona za ukidanje OFAC sankcija Dodiku, njegovoj porodici, poslovnim interesima, prijateljima i saradnicima, kao i podrška uklanjanju tadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Ugovor ide još dalje i navodi:
“Nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš je krajnji cilj.”
To nije interpretacija IFIMES-a ili medija.
Rečenica se nalazi u dokumentu predanom američkom Ministarstvu pravde.
Ugovor također govori o pokušaju organiziranja sastanaka Dodika sa saudijskim prijestolonasljednikom, predsjednikom UAE i visokim američkim zvaničnicima.
Takvi ciljevi sami po sebi ne dokazuju korupciju.
Pokazuju, međutim, da lobiranje nije bilo ograničeno na popravljanje imidža RS u američkim medijima, nego je imalo veoma konkretne političke ciljeve.
Flynn za 100.000 mjesečno
Posebnu pažnju IFIMES posvećuje Michaelu Flynnu, penzionisanom američkom generalu i prvom savjetniku Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost tokom prvog mandata.
Ovaj dio analize može se direktno potvrditi službenim američkim dokumentima.
Flynn je 12. oktobra 2025. podnio FARA registraciju u kojoj navodi da kao konsultant RRB Strategies radi za “Republic of Srpska”.
Kao usluge naveo je strateško savjetovanje, analizu i istraživanje informacija te uspostavljanje kontakata.
Na pitanje o naknadi, Flynn je naveo:
100.000 dolara mjesečno.
Dodatni izvještaj RRB Strategies evidentira isplatu od 100.000 dolara kompaniji Resilient Patriotic LLC uz opis “General Flynn consulting fee”, a kao strani nalogodavac navedena je RS.
FARA dokumenti tako daju znatno čvršću osnovu za pitanje IFIMES-a o javnom novcu nego za tvrdnju o nezakonitosti.
Formalni klijent nije privatno Milorad Dodik, nego institucije RS odnosno entitetski strani nalogodavac.
To znači da je legitimno pitati ko je ugovore odobrio, iz koje budžetske stavke su plaćeni, koji je javni interes definiran i kako se mjeri rezultat.
Ali sama činjenica da je taj novac plaćen lobistima u skladu s prijavljenim ugovorima nije dokaz krivičnog djela.
FARA zapravo postoji upravo zato da takvi odnosi budu javni.
Još jedna činjenica daje priči političku težinu.
OFAC je 29. oktobra 2025. skinuo sankcije Miloradu Dodiku, njegovoj djeci Igoru i Gorici, Željki Cvijanović i nizu drugih osoba i kompanija povezanih s ranije sankcioniranom mrežom.
To se dogodilo nakon intenziviranja lobiranja.
Ali redoslijed događaja nije dokaz da je novac za lobiranje kupio odluku Washingtona.
State Department je kasnije OCCRP-u rekao da su sankcije uklonjene nakon što su vlasti RS poduzele konkretne korake na povlačenju ranijih poteza i deeskalaciji političke krize.
Dakle, danas postoje dvije odvojene, dokumentirane činjenice.
Postojala je višemilionska kampanja koja je među svojim eksplicitnim ciljevima imala ukidanje sankcija.
I sankcije su kasnije ukinute.
Ono što nije javno dokazano jeste da je između te dvije stvari postojao nedopušteni quid pro quo.
Upravo na toj razlici mora počivati ozbiljna novinarska obrada.
IFIMES smatra da bi američke institucije trebale pregledati finansijske tokove, ugovore, kontakte s američkim zvaničnicima i potpunost FARA prijava.
Međutim, nema javno dostupne potvrde da su FBI, IRS ili Ministarstvo pravde otvorili krivičnu istragu o cijeloj toj mreži.
Ministarstvo pravde navodi da su njegove FARA istrage povjerljive, zbog čega javnost ne mora nužno znati postoji li neka provjera prije eventualnog službenog postupka.
Još jedan američki dokument daje ovoj debati dodatnu težinu.
Western Balkans Democracy and Prosperity Act ugrađen je u američki NDAA za fiskalnu 2026. godinu kao savezni zakon.
Njegov član 8335 uređuje sankcije povezane sa Zapadnim Balkanom.
To, međutim, nije zakon kojim se automatski naređuje istraga lobiranja RS.
On daje zakonski okvir za sankcioniranje osoba čije ponašanje zadovoljava propisane kriterije, što je odvojeno pitanje od FARA usklađenosti, korupcije ili eventualnog kriminalnog quid pro quo.
U međuvremenu, Dodik više nije predsjednik RS.
Ustavni sud BiH utvrdio je da mu je mandat prestao 12. juna 2025., kao pravna posljedica pravosnažne presude Suda BiH, dok je CIK to naknadno deklaratorno konstatirao.
CIK je u februaru 2026. potvrdio Sinišu Karana kao izabranog predsjednika RS.
Dodik je, međutim, ostao predsjednik SNSD-a i jedan od centralnih političkih aktera u entitetu, što dodatno otvara pitanje razlike između institucionalnih interesa RS i političkih interesa stranačkog lidera.
Najsporniji dio analize
IFIMES se u drugom dijelu teksta okreće načinu raspodjele prihoda od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini i pokušava povezati tu temu s pitanjem odakle dolazi novac za lobiranje.
Tu je potrebna mnogo veća opreznost.
Institut navodi tvrdnje prema kojima bi RS mogla dobijati oko 500 miliona eura, odnosno približno milijardu KM godišnje više nego što bi joj pripadalo prema njenom udjelu u krajnjoj potrošnji.
Za tako veliku procjenu u analizi nije ponuđena dovoljno jasna aktuelna računica da bi je trebalo prenijeti kao utvrđenu činjenicu.
Sistem UIO-a također je složeniji od običnog poređenja mjesta na kojem je porez uplaćen s iznosom koji je neki entitet dobio.
Prema zvaničnim pravilima, koeficijent raspodjele prihoda između entiteta zasniva se na odnosu krajnje potrošnje iskazane u PDV prijavama, a ne jednostavno na adresi kompanije koja je izvršila uplatu poreza.
Zato podatak da je u jednom periodu veći procenat uplata registriran u Federaciji BiH nego što je FBiH dobila iz konačne raspodjele sam po sebi ne dokazuje da je razlika nezakonito prebačena RS.
IFIMES se pritom poziva i na “Plavu knjigu” i podatke iz 2016. godine, pa takve brojeve ne treba predstavljati kao fotografiju današnjeg stanja.
To ne znači da spor oko raspodjele ne postoji.
Naprotiv.
Vlada FBiH je u junu ove godine saopćila da se pred Sudom BiH vodi postupak protiv RS i Upravnog odbora UIO zbog višegodišnjeg neusvajanja odluka o poravnanju i raspodjeli prihoda, te navela procjenu da je budžet FBiH time oštećen za više od 150 miliona KM.
Još 2019. godine Vlada FBiH je odobrila pokretanje tužbe zbog ranijih neizvršenih poravnanja, tada vezanih za iznose od približno 34,6 miliona KM za konkretne periode.
Dakle, postoji stvarni institucionalni i finansijski spor.
Ali iz njega se ne može bez dodatnih dokaza izvesti zaključak da “građani FBiH finansiraju Dodikovo lobiranje u Washingtonu”.
To je pitanje koje IFIMES postavlja, ne već dokazana finansijska veza.
Slično vrijedi i za Heritage Foundation.
Max Primorac je u julu 2025. u analizi Heritagea zaista zagovarao transformaciju Bosne i Hercegovine u sistem tri federalne jedinice i završetak sadašnje uloge OHR-a.
To je provjerljiva politička i ustavna pozicija autora.
Ali trenutno nema javnog dokaza da je Heritage Foundation za takve stavove plaćen od Dodika, Vlade RS ili njihovih lobista.
Ideološko podudaranje nije isto što i finansijsko zastupanje.
Upravo tu IFIMES zapravo iznosi najvažniju, ali i najosjetljiviju tezu cijele analize.
Pitanje nije samo može li strani politički akter legalno platiti američkog lobistu.
Može, uz poštovanje zakona.
Pitanje je može li se javnim novcem finansirati mreža koja pokušava izmijeniti američku politiku prema Bosni i Hercegovini, uključujući sankcije, OHR i samu unutrašnju strukturu države, te jesu li pritom svi finansijski tokovi, kontakti i interesi potpuno transparentni.
Za sada dokumenti daju dovoljno materijala za ozbiljna pitanja.
Ne daju dovoljno materijala za zaključak da je dokazana korupcija ili da je ukidanje sankcija kupljeno.
Ali činjenica da je u američkom registru moguće pronaći ugovore koji direktno navode sankcije, Schmidta, Dodika i čak nezavisnost RS kao ciljeve lobiranja znači da se više ne govori samo o političkim nagađanjima iz Sarajeva ili Banje Luke.
Dobar dio mreže i njenog deklariranog cilja nalazi se crno na bijelo u dokumentima američkog Ministarstva pravde.
Izvor: IFIMES, uz provjeru američkog FARA registra, OFAC-a, OCCRP-a, Ustavnog suda BiH, CIK-a BiH, UIO-a, Vlade FBiH, GovInfo i Heritage Foundationa.
