VARNICE IZ ZAGREBA: Knežević uzburkao duhove -“Mi imamo već četvrti put izbor gospodina Komšića, dakle, anti Hrvatskog člana predsjedništva…”
Daytonskog sporazuma, u kojoj su fazi reforme nužne za članstvo u Europskoj uniji te kakva je budućnost BiH neka su od pitanja o kojima se govorilo u HRT-ovoj emisiji ‘U mreži Prvog’.
Iako je prošla 30. obljetnica potpisivanja Daytonskog sporazuma, u BiH to nije bilo posebno snažno obilježeno od strane političara u odnosu na međunarodne ambasade i međunarodne predstavnike, smatra Ivana Marić, politička analitičarka koja se u emisiju uključila iz Sarajeva.
– To pokazuje da u suštini nemamo nešto puno za slaviti jer umjesto da smo napredovali u ovih 30 godina moglo bi se reći čak da smo se vratili po nekim pitanjima van te točke kad je potpisan Daytonski sporazum. Neke stvari, posebno što se tiče međunacionalnih odnosa, možda su sada i više poražavajuće nego što je to bilo prilikom potpisivanja Daytonskog sporazuma, rekla je.
Najveći problem BiH je korupcija te je ona najlošija karika i uzrok svega ostalog uključujući i problem nacionalizama u BiH, tvrdi Marić.
– Mi nemamo političare koji su u srži nacionalisti već se više radi o ljudima koji su umiješani u koruptivne radnje i koji nacionalizam koriste da bi mogli ostvariti svoje ciljeve tj. da bi mogli dalje da iskorištavaju javne resurse, a to se najlakše radi iza dimne zavjese nacionalnih sukoba. To vidimo po sve tri strane da se radi, da se upravo na taj način stvara atmosfera straha i kada su ljudi u strahu onda ne pitaju ni gdje je novac ni hoće li biti plaća već samo razmišljaju da se ponovo ne zapuca, objasnila je.
– U toj nekoj atmosferi političari već zadnjih 20 godina svi jako dobro plivaju i podržavaju se međusobno nacionalno, a izigravaju kao da su veliki neprijatelji, dodala je.
Knežević: Hrvati u BiH u procjepu između srpskog secesionizma i bošnjačkog unitarizma
Trenutno glavni problem u BiH je to što se došlo do faze gdje se ne poštuje duh i slovo Washingtonskog i Daytonsko-Pariškog mirovnog sporazuma, smatra Domagoj Knežević, savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova RH Gordana Grlić Radmana.
– Nije bilo zamišljeno da itko od tri konstitutivna naroda biraju jedni drugima političke predstavnike. Mi imamo već četvrti put izbor gospodina Komšića, dakle, anti hrvatskog člana predsjedništva za Hrvatskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine. Imali smo biranje Hrvatskih predstavnika u Dom naroda i to je sve donijelo jednu vrstu političke nestabilnosti prije svega u Federaciji Bosne i Hercegovine, kazao je.
Smatra da interes Hrvata u BiH nije dovoljno zastupljen između politika druga dva konstitutivna naroda, a da Hrvati zapravo najsnažnije zagovaraju priključenje BiH u Europsku uniju odnosno politički krug zapadnih zemalja.
– Hrvati u Bosni i Hercegovini su narod koji ima najviše prozapadnih ambicija te najviše tendiraju pristupanju u Europsku uniju i NATO savezu, i oni su se našli u jednom procjepu između dvije politike – srpskog secesionizma i bošnjačkog unitarizma, ustvrdio je.
Jakšić: BiH ima jedan od najvećih demografskih odljeva
Daytonski sporazum je bio važan za Hrvatsku, BiH i za ostale narode u regiji jer je zaustavio rat, ali širi ciljevi i ideje o integraciji u zapadnoeuropski politički i ekonomski krug nažalost nije ostvaren, poručio je Mišel Jakšić, član saborskog Odbora za vanjsku politiku iz SDP-a.
– Činjenica je da je tada završilo stravično razaranje unutar Bosne i Hercegovine i agresija koja se događala na Bosnu i Hercegovinu, ali isto tako činjenica je i da je taj prostor za stvaranje jedne uljuđene, pristojne, korektne Bosne i Hercegovine, koja će biti punopravna članica zapadnih europskih institucija, neću reći da je zastao odmah u početku, ali nažalost to se nije dogodilo, rekao je.
Smatra da Dayton nije ispunio svoju krajnju svrhu i da se možda bliži vrijeme kad bi sam Dayton trebalo redefinirati, a posebno je istaknuo demografsku situaciju u BiH kao rezultat kontinuirano loših politika.
– Kad gledate zemlje u okruženju Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih demografskih odljeva u cijelom ovom našem okruženju. Ne odlaze ljudi zato jer su zamrzili Bosnu i Hercegovinu, nego zato jer odlaze za kruhom, odlaze za egzistencijom. I to znači da ove političke elite koje sad Bosna i Hercegovina ima, a ima ih slične ili iste već 20 ili 30 godina, nisu odgovorile trenutku koji je bio potreban Bosni i Hercegovini, zaključio je.
