MILIONI ZA PROTJERIVANJE ČUVARA MIRA: Separatisti iz RS-a platili skoro devet miliona dolara lobistima u Vašingtonu da uklone Schmidta — i uspjeli su u tome

Njemački diplomata Christian Schmidt ove je sedmice najavio ostavku na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) za Bosnu i Hercegovinu, dužnosti koju je obnašao punih pet godina. Ostavka dolazi u sjeni agresivne lobističke kampanje bosanskih srpskih separatista u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), u kojoj je Schmidt bio direktna meta, piše OCCRP.

Kada je vrhunski međunarodni zvaničnik zadužen za nadzor krhkog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini ove sedmice objavio ostavku, analitičari su odmah reagirali. Mnogi su, između ostalog, istaknuli javne sukobe između Christiana Schmidta i separatističkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, koji nikada nije priznavao njegovo imenovanje i nazivao ga “turistom” u zemlji. Schmidt, njemački diplomata koji je pet godina bio na čelu OHR-a, ponudio je tek skromno objašnjenje za svoju ostavku. U utorak je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) rekao da je u pitanju “lična odluka.”

Posmatrači bosanskih zbivanja teško mogu proniknuti u Schmidtove motive. Ono što je, međutim, poznato jeste da je bio meta agresivne lobističke kampanje u SAD-u, financirane od strane Republika Srpske (RS) — entiteta pod dominacijom bosanskih Srba kojim je Dodik upravljao do prošle godine. Kampanja je imala šire ciljeve, ali je među njima izričito navedeno i uklanjanje Schmidta te zatvaranje njegovog ureda.

Analiza OCCRP-a zasnovana na prijavama po Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA — Foreign Agents Registration Act) pokazuje da je RS platila najmanje 8,9 miliona dolara jedanaest lobističkih firmi u Vašingtonu tokom 2025. i 2026. godine, s ciljem poboljšanja imidža entiteta i izgradnje podrške za otcjepljenje.

Dodik je bio predsjednik RS-a sve dok prošle godine nije smijenjen s te funkcije zbog provođenja separatističkog zakonodavstva koje je ugrožavalo ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Schmidt je koristio ovlasti svog ureda kako bi poništio Dodikove separatističke zakone. Dodik i dalje predsjeda vladajućom strankom u RS-u i ostaje njen najuticajniji političar.

Ugovor prijavljen u okviru FARA-e u martu 2025. između RS-a i montrealske firme Dickens and Madson Canada Inc. sadrži ciljeve koji uključuju ukidanje sankcija uvedenih Dodiku od strane prethodnih američkih administracija — kao i uklanjanje Schmidta.

Prvi cilj ostvaren je prošlog oktobra, kada je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ukinula te sankcije.

Dickens and Madson, američki predsjednik, izjavio je: “Osigurat ćemo i podršku Vlade Sjedinjenih Američkih Država za uklanjanje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini te osuditi pristrasne odluke ovog predstavnika.”

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt na konferenciji za novinare u Sarajevu, 24. aprila 2025. (Foto: Samir Jordamovic/Anadolu/Anadolu via AFP)

Teško je utvrditi je li lobiranje imalo ikakve veze s Schmidtovom odlukom da ode. Bijela kuća nije odgovorila na upit za komentar, a OHR je saopštio da nema ništa dodati u pogledu Schmidtove “lične odluke” da podnese ostavku. No, s Schmidtom izvan igre, Dodik ima jednu prepreku manje na putu ka ostvarenju svog sna o razdvajanju Bosne, što je jasno izloženo u ugovoru sa firmom Dickens and Madson. “Nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš je krajnji cilj,” stoji u dokumentu. Ni Dodik ni Vlada entiteta RS nisu odgovorili na upite za komentar.

Promjena vjetrova
Još 2022. godine, kada je administracija predsjednika Joea Bidena uvela drugi krug sankcija Dodiku — nakon onih koje je uveo njegov prethodnik Barack Obama — američka vlada izrazila je zabrinutost da bi on mogao razgraditi Daytonski sporazum. Sporazum posredovan od strane SAD-a 1995. godine okončao je četverogodišnji rat koji je odnio živote procijenjenih 100.000 ljudi i raseljio još 2,2 miliona — od kojih su mnogi bježali pred etničkim čišćenjem. Tim sporazumom zemlja je podijeljena na dva poluautonomna entiteta, uglavnom po etničkim linijama: RS na jednoj strani te Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) na drugoj. Strahovanje je bilo da bi separatistički potezi Dodika mogli gurnuti zemlju natrag u oružani sukob.

Snimak ekrana objave na X-u portala Kosovo and Balkans Daily News na kojem je Milorad Dodik prikazan kako nosi MAGA kapu. (Izvor: Snimak ekrana/X/@kos_data)

Brian E. Nelson, američki zamjenik ministra finansija za terorizam i financijsku obavještajnu djelatnost, tada je izjavio: “Destabilizirajuće i koruptivne aktivnosti Milorada Dodika te njegovi pokušaji razgradnje Daytonskog mirovnog sporazuma, motivirani isključivo ličnim interesima, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i čitave regije.”

No, politički su se vjetrovi promijenili, a Dodik je pronašao saveznike u Trumpovoj administraciji. Kurt Bassouner, suosnivač i viši saradnik berlinskog think-tanka Democratization Policy Council, rekao je za OCCRP da su Dodik i njegovi saveznici Trumpov povratak na predsjedničku funkciju 2025. doživjeli “kao pravu priliku.” Bassouner je dodao: “Nadali su se, čim je ponovo počeo kampanjirati, da će biti reizabran, jer su smatrali da će to, u najmanju ruku, smanjiti otpor prema njihovim agendama.”

Pod Dodikovim vodstvom, Vlada entiteta RS uložila je milione u ugovore s lobistima. Među imenima navedenim u FARA dokumentima nalaze se Michael T. Flynn, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Trumpa, te Rod Blagojevich, bivši guverner savezne države Illinois, kojeg je Trump pomillovao nakon što je osuđen za korupciju.

No, najnoviji lobista koji je potpisao ugovor s RS-om privlači još više pažnje: Jonathan Moore, bivši američki ambasador koji je od 2014. do 2017. vodio misiju OSCE-a (Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi) u Bosni i Hercegovini. U to je doba Moore bio poznat po javnom istupanju protiv korupcije i odbrani Daytonskog sporazuma — sada lobira za vladu koja želi raskomadati Bosnu.

Prema ugovoru prijavljenom u februaru u okviru FARA-e, RS će Mooreu plaćati 30.000 dolara mjesečno za, između ostalog, plasiranje poruka ključnih političkih lidera. Moore je za OCCRP u kratkom odgovoru na pitanja naveo: “Svaki posao koji budem obavljao bit će u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom.”

Vlasnik firme Dickens and Madson, Ari Ben-Menashe, nije dao takva obećanja. “Daytonski mirovni sporazum nije uzeo u obzir brojna pitanja koja se tiču Srba u Republici Srpskoj,” rekao je za OCCRP. “Smatraju da su bili prevareni zbog tadašnjih okolnosti.” Tvrdio je da potezi Schmidta — čiji je ured osnovan upravo radi nadzora Daytonskog sporazuma — “riskiraju ponovnim razbuktavanjem sukoba u regiji.” Umjesto nastojanja da se Bosna drži na okupu, dodao je, nezavisnost RS-a bi “donijela pozitivne rezultate za obje strane.”

Dodik je samo jedan od niza kontroverznih klijenata koje je Dickens & Madson zastupao — uključujući zimbabvejskog predsjednika Roberta Mugabea te vojnu huntu Mjanmara. Ben-Menashe je također potpisao ugovor s general-poručnikom Mohamedom Hamdanom Dagaom, koji je nastupao u ime vojnog vijeća koje je preuzelo vlast u Sudanu nakon puča 2019. godine. Dagao je bio dio milicije Džandžavid, optužene za genocid u Darfuru. Ben-Menashe je rekao da njegova kompanija zastupa one koji su “bez glasa jer imaju lošu reputaciju,” dodavši: “Loša reputacija je jedna stvar. Ali ponekad loša reputacija ne znači da su loši ljudi.”

Interesi se poklopili
Iako je strano lobiranje legalno i regulirano u SAD-u, organizacije za transparentnost upozoravaju da ta praksa autokratskim figurama omogućuje “pranje reputacije.” Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini, dovodi u pitanje i to je li angažiranje skupih stranih lobista uopće opravdana upotreba novca poreskih obveznika u zemlji koja se bori s visokom nezaposlenošću i siromaštvom. RS sama po sebi ovisi o kontinuiranom refinanciranju dugova kako bi ostala solventna, prema ocjeni agencije S&P Global, koja navodi da je ekonomski izgled tog entiteta “i dalje negativan.”

Korajlić je izjavila: “Ovo uopće nije lobiranje u interesu RS-a, već u interesu pojedinaca unutar Vlade entiteta RS i ispunjenja njihovih osobnih ambicija.”

Dodikovi interesi naizgled su se poklopili s interesima Trumpove administracije, sudeći po recentnim posjetama visokog profila RS-u. U aprilu je predsjednikov prvorođeni sin, Donald Trump Jr., govorio na poslovnoj konferenciji u Banja Luci, glavnom gradu RS-a. Tome je prethodila posjeta Banja Luci prošle godine od strane bivšeg gradonačelnika Njujorka Rudolpha W. Giulianija, koji je služio i kao Trumpov lični advokat. Giuliani je stigao na Dodikov poziv i pojavio se na političkom skupu bosanskog srpskog lidera s crvenom kapom s natpisom “Make Srpska Great Again.”

Donald Trump mlađi, najstariji sin američkog predsjednika, i njegova zaručnica Bettina Anderson u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina, 7. aprila 2026. (Izvor: Dejan Rakita/Pixsell foto i video agencija/Alamy Stock Photo)

Krajem ovog mjeseca, na ekonomsko-sigurnosnoj konferenciji u Banja Luci kao govornik uz Dodika najavljen je i Flynn, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost.

U međuvremenu, Schmidtova ostavka još je jedna pobjeda za Dodika. Na društvenim mrežama, na dan kada je Schmidt objavio svoju odluku, Dodik nije propustio priliku za još jedan ubod na račun visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Dodik je napisao: “Christian Schmidt odlazi iz BiH na isti način na koji je i došao — bez legitimiteta.”