SVE JE SPREMNO ZA PODJELU: Milorad Dodik i Dragan Čović idu do kraja, u čiji ‘rog’ puše Elmedin Konaković…

Nakon brojnih reakcija i saopćenja za javnost, jedno se izdvaja po svoj specifičnosti, a dolazi iz Sarajeva.

Sa skupa pod naslovom „TradFest“ koji je održan u Zagrebu proteklog vikenda u organizaciji ultrakonzervativnih udruženja „Vigilare“ i „Ordo Iuris“ Hrvatske, a uz podršku američkog think tanka „Heritage Foundation“, odaslane su neprihvatljive poruke o Bosni i Hercegovini kao „neuspjeloj državi“ uz prijedloge podjele Bosne i Hercegovine na tri etničke federalne jedinice, navodi se u saopćenju Naroda i pravde.

-Prvenstveno ukazujemo da se radi o skupu koji je organizirala krajnja desnica koja se nalazi na marginama političkog spektra. Uspon radikalne desnice u Evropi svakako je zabrinjavajući jer se radi o političkim snagama koje nisu izvukle nikakve pouke iz prošlosti i koje i dalje prijete etničkim mapama koje, to iz historijskog iskustva znamo, vode ubistvima, paljenjima, ratnim zločinima, udruženim zločinačkim poduhvatima i genocidu. Te radikalne snage nikada ne smijemo potcijeniti, posebno kada svjedočimo globalnoj krizi međunarodnog prava.

U potpunosti možemo razumjeti zabrinutost građana. Istovremeno, smatramo da su reakcije koje ovom i sličnim skupovima daju prevelik značaj jednako loše i pogubne i za državu i za narod. Iz čistog politikantstva i želje da se zarade jeftini politički poeni time se javnost navikava da smo bespomoćna masa koju ugrožava udruženje građana iz Zagreba.

Ključna poruka i pouka jeste da Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i sve patriote koji vole ovu zemlju nisu isključivo objekt o kojem može bilo ko i bilo gdje odlučivati. Naše nasljeđe iz odbrambeno-oslobodilačkog rata od 1992. do 1995. jeste jasna svijest da smo akteri koji nikada neće pristati, po bilo koju cijenu, na rješenja koja suštinski znače razgradnju države. Ne postoji niti jedno rješenje koje je moguće provesti bez pristanka Bosne i Hercegovine kao države, državnih institucija i, u konačnici, svih patriotskih snaga ove zemlje. Protiv etničkih podjela koje bi dovele do „trećeg entiteta“ nisu samo Bošnjaci, već i mnogi Hrvati i Srbi koji ovu zemlju žele graditi i unapređivati. Vjerujemo da unutar BiH postoji dovoljno političkih snaga koje politiku temelje na gradnji institucija na korist svih naroda i građana, a ne na radikalnim idejama kakve su plasirane na pomenutom skupu.

Bosna i Hercegovina nije ustuknula ni pred dvostrukom agresijom u vremenu kada je bila suočena sa brojčano nadmoćnijim i tehnički opremljenijim agresorima. Iz te borbe baštinimo svijest da smo akteri i da o svojoj sudbini odlučujemo sami. Odcjepljenje, treći entitet i slične političke mantre slušamo već 30 godina. Nisu se desile i neće se desiti. U borbi na tom putu ključno je prepoznavanje realnosti oko nas, pravovremeno reagiranje, jasna gradacija prijetnji i izbjegavanje politizacije strateških pitanja.

Potpuno smo svjesni da političku borbu na tom nivou ne mogu svi pratiti i to se jasno vidi po reakcijama onih koji su, nakon skupa udruženja građana iz Zagreba, „treći entitet“ doživjeli kao gotovu stvar. Takvi rade na sluđivanju naroda, širenjem straha i panike potkopavajući snagu države i naroda, navodi iz NiP-a.

U ČIJI ROG PUŠE KONAKOVIĆ?
I dok Konaković tvrdi kako reakcije koje ovom i sličnim skupovima daju prevelik značaj – opasne, valja podsjetiti kako su Milorad Dodik i Dragan Čović odavno pripremili teren za zajedničko djelovanje.

Milorad Dodik i Dragan Čović sastali su se u Banjoj Luci 21. aprila 2026. godine, potvrđujući nastavak strateškog partnerstva između SNSD-a i HDZ-a BiH. Iako je ideja o “trećem entitetu” ponovno bila u fokusu javnosti zbog ranijih Dodikovih izjava, na ovom sastanku naglasak je bio na operativnim pitanjima i predstojećim izborima.

No, „Slobodna Bosna“ podsjeća kako je Milorad Dodik tokom 2025. godine u više navrata javno podržao ideju o uspostavi trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.

U oktobru prošle godine, a nakon sastanka s Draganom Čovićem u Banjoj Luci, Dodik je izjavio da bi “trajno rješenje za BiH bilo postojanje tri entiteta”.

Njegov konkretan prijedlog bio je podjela Federacije BiH na bošnjački i hrvatski dio, čime bi se formirala tri entiteta (uključujući Republiku Srpsku) koji bi ujedno bili i izborne jedinice.

Dodik je tvrdio da bi se time spriječilo preglasavanje Hrvata, za koje smatra da se “ne usude otvoreno tražiti” vlastiti entitet, što se pak konačno i otvoreno moglo čuti proteklog vikenda na skupu u Zagrebu.

Bošnjački političari, poput Elmedina Konakovića, oštro su odbacili ove izjave, nazivajući ih provokacijom i ističući da se “treći entitet nikada neće dogoditi”.

Dodik pak koristi pitanje trećeg entiteta kako bi naglasio krizu u Federaciji BiH, istovremeno jasno poručujući da se teritorij Republike Srpske u te svrhe ne smije dirati.

MAGA TI, MAGA MI
Tokom prve polovice 2026. godine, Milorad Dodik i Dragan Čović značajno su intenzivirali diplomatske aktivnosti prema administraciji Donalda Trumpa, koristeći lobiranje kao ključni alat za ostvarivanje svojih političkih ciljeva.

Dodik pokušava iskoristiti “kršćanski nacionalistički” zaokret u SAD-u kako bi osigurao podršku za osamostaljenje Republike Srpske ili barem njezinu transformaciju u konfederaciju.

Dragan Čović, iako se ranije oslanjao na europske kanale, također se okrenuo Washingtonu kako bi progurao izmjene Izbornog zakona i reorganizaciju BiH.

Čović koristi Dodikovu otvorenu podršku trećem entitetu kako bi pred američkom administracijom opravdao potrebu za “redefiniranjem Daytonskog okvira”.

Partnerstvo Dodik-Čović temelji se na zajedničkom cilju stvaranja autonomnih etno-nacionalnih jedinica, što opozicija i bošnjački lideri vide kao pripremu za konačnu podjelu zemlje.

Na koncu, iz diplomatskih izvora za „Slobodnu Bosnu“ kazano je kako su se okolnosti danas znatno promijenile, te kako Dodik i Čović danas igraju na kartu „ugroženosti kršćana“ kod Trumpove administracije, ali i kako bi sve na kraju moglo rezultirati pritiskom na „nikad jeftinije Bošnjake na vlasti“ koji bi mogli podleći pritiscima i pristati na novu podjelu Bosne i Hercegovine po nacionalnom ključu.

Za koga igra i u čiji „rog“ puše Elmedin Konaković, mogli bismo saznati vrlo brzo!?