Liderstvo RS-a je u oktobru 2025. omogućilo uključivanje međunarodne zajednice, međutim nije došlo do relaksacije, rekao je Schmidt
Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, obratio se pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku gdje je komentarisao aktuelnu političku situaciju u našoj zemlji.
Prethodno je zamjenica ruskog ambasadora, Anna Evstigneeva, zatražila da Schmidt ne prisustvuje sjednici, ali njen prijedlog u konačnici nije usvojen.
Schmidt je istakao da se Bosna i Hercegovina kreće uskim stazama. Jedna, kako kaže, ide prema vladavini prava i ekonomskim standardima, a druga vodi ka stagnaciji i disfunkciji državnih institucija.
Ukupna situacija u BiH ostaje stabilna. Prisustvo EUFOR-a ostaje i dalje neophodno, ali i obrahrujuće. OHR i EUFOR ostaju na licu mjesta. U isto vrijeme stabilnost se ne treba miješati sa institucionalnim zdravljem. S ozbirom da ne postoji neposredna kriza, postoji kriza institucionalne nefunkcionalnosti, rekao je Schmidt.
Kriza i blokade
Poručio je da kriza i političke blokade utiču na svakodnevni život građana.
– Svjedoci smo namjernih pokušaja dekonstrukcije državnih institucija kroz njihovu blokadu i sprečavanja obavljanja nadležnosti. U tom kontekstu moj izvještaj održava četiri najvažnija prirotiteta. Prvo je očuvanje institucionalnog poretka, obnova institucionalne funkcionalnosti, rješavanje pitanja državne imovine i osiguravanje uvođenja modernih tehnologija za predstojeće oktobarske izbore, kazao je on.
Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Schmidt je istakao da je on donio mir koji je na snazi i danas, ali da se ustavni poredak Bosne i Hercegovine slabi iznutra.
– Ne poštuju se odluke Ustavnog suda BiH, namjerne blokade podrivaju njihovu funkcionalnost do tačke da narativ o tome da je BiH nefunkcionalna postaje nešto što se pretvara u istinu. Ono što posebno zabrinjava jeste da narativi koji prikazuju BiH kao pozornicu sukoba civilizacija ponovno su se javili. Ovakvi narativi iskrivljuju stvarnost, oni potiču strah, a ne pomirenje i oporavak. Jednako važno ostaje da se ne dopusti terorističkim grupama da puste korijenje, rekao je Schmidt.
Potom se osvrnuo i na vlast u Republici Srpskoj.
Liderstvo RS-a je u oktobru 2025. omogućilo uključivanje međunarodne zajednice, međutim nije došlo do relaksacije. Rukovodstvo RS-a podriva stabilnost BiH i dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH, poručio je.
Zatim je prokomentarisao i pismo koje je, između ostalih, poslao i potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković.
– Pismo opisuje niz institucionalnih i drugih pitanja navedenih u njihovom izvještavanju kao pripadnika manjinskih konstitutivnih naroda koji se isključuju iz zapošljavanja u institucijama, istakao je on.
Izbori i državna imovina
Schmidt je rekao da je nedostatak odgovornosti jedan od razloga za loše upravljanje i blokadu države, te se osvrnuo na uvođenje modernih tehnologija u izborni proces.
– Ja sam pripremio neophodne uvjete koje će omogućiti CIK-u da poveća transparentnost izbora u oktobru, kazao je.
Komentarišući državnu imovinu, visoki predstavnik je konstatovao da je nerješavanje ovog pitanja postalo najveća prepreka za ulaganje u infrastrukturu.
Nova dinamika je proistekla iz izgradnje Južne interkonekcije čiji cilj je isporuka prirodnog tečnog gasa. Do sada se ekonomija BiH borila i patila od dubokih strukturalnih slabosti i opadanja koji su doveli do povećanog rashoda što dovode u pitanje javne finansije. Strukturalno blokiranje državnih institucija da prihvate ponudu EU je neuobičajen politički stav. Ovo posebno zabrinjava s obzirom da ekonomska stagnacija daje gorivo političkom radikalizmu, konstatovao je.
Visoki predstavnik je, također, kazao da naša zemlja doživljava postepenu eroziju institucionalne kohezije.
– Postoje jasni dokazi kod građana koji često uspiju pokrenuti zemlju dalje. Oni žive bez animoziteta. Odgovorni političari mogu biti katalizatori koji trebaju BiH da se odmaknu od te stagnacije. Ostaje nada da će doći prosperitetna budućnost. Odgovornost međunarodne zajednice je 2026. godine suptilnija, ali ne manje važna. Ne smije se dopustiti da BiH postepeno erodira. Institucije koje su uspotavljene Dejtonskim sporazumom trebaju je sa jačati, to će jačati euroatlantske integracijem, poručio je Schmidt.
U zaključku svog obraćanja govorio je i o okončanju svog mandata na mjestu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
– Donio sam ličnu odluku da okončan svoj mandat. Ja sam na osnovu svoje odluke stavio na dnevni red sljedećeg sastanka PIC-a proces imenovanja moga nasljednika. Taj proces je počeo. Danas posljednji put prezentiram izvještaj ovom Vijeću i zahvaljujem se delegatima. Krajnje je vrijeme da se završi implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi se OHR postepeno zatvorio, poručio je on.
Britanski ambasador
Ambasador Velike Britanije James Kariuki rekao je da će Vijeće za implementaciju mira izabrati novog visokog predstavnika, te se zahvali Christianu Schmidta na angažmanu.
Dodao je da neki akteri koče napredak, te da su nedavni izbori u RS obilježile brojne nepravilnosti.
– U izbornoj godini važno je ojačati demokratsku otpornost, nove tehnologije su način da se ojača povjerenje izbora. Budućnost BIH ne smije biti talac politike podjela, razni akteti podgrijavaju etničke I vjerske tenzije. Retorika koja poziva na otcjepljenje ili treći entitet su protiv Dejtona I rizik su za mir i sigurnost, rekao je ambasador Velike Britanije.
Dodao je da je institucija visokog predstavnika nužna Bosni i Hercegovini sve dok se ne ispune uslovi 5+2.
