Akademik Adamir Jerković na Godišnjoj skupštini Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, koja okuplja istaknute naučnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Sjeverne Makedonije i šire, predložio je nominaciju akademika dr. Asima Kurjaka za Nobelovu nagradu iz oblasti medicinske nauke. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen, uz aplauz svih članova Akademije.
Nominacija nije iznenadila, jer je ideja ranije postojala među članovima Akademije, koji smatraju da međunarodna zajednica treba odati priznanje čovjeku koji je dao pionirski doprinos uvođenju medicinskog ultrazvuka i prvim postupcima potpomognute oplodnje na južnoslavenskom prostoru, odnosno razvoju medicine uopće. Ovaj doprinos ubraja se u sam vrh svjetske medicine, naročito u liječenju neplodnosti i perinatalnoj dijagnostici.
Prema podacima ScholarGPS-a, akademik Kurjak je proglašen visoko rangiranim naučnikom u njihovom pregledu svjetskog naučnog rada za 2025. godinu i uvršten je među svega 0,05 posto naučnika na svijetu. Priznanje mu je dodijeljeno za cjeloživotni doprinos u oblasti ultrazvuka u medicini — nivo na kojem se, kako kaže Jerković, prestaje brojati uspjeh, a počinje mjeriti trajanje uticaja u nauci i u životima ljudi.
Ovo priznanje nastavak je onoga što je prije dvije godine potvrdio i Univerzitet Stanford, uvrstivši akademika Kurjaka među dva posto najuticajnijih naučnika svijeta prema cjeloživotnoj karijeri.
Prijedlog da se Nobelova nagrada za medicinu ove godine dodijeli Kurjaku dao je akademik Adamir Jerković.
Put od Kotor Varoši do vrha svijeta
Akademik Jerković ističe da brojevi i rang-liste, ma koliko impresivni, ne mogu do kraja objasniti fenomen Asima Kurjaka, te o njemu govori kao akademik o akademiku — s poštovanjem i dugogodišnjim prijateljstvom.
Asim Kurjak, naučnik svjetskog ranga, humanista i ljekar koji je pomogao dolasku na svijet desetina hiljada beba, rodnu Bosnu i Hercegovinu nosio je kao trajni identitet. Rođen je u Kotor Varoši, gradiću čije slojeve historije čine Iliri, Kelti, Tračani i Rimljani, srednjovjekovne tvrđave i osmanska čaršija. Kao dijete izuzetne darovitosti, preskakao je razrede i rano razvio gotovo asketsku posvećenost učenju.
Veza sa ljekarom dr. Vladimirom Čukcem usmjerila je njegov životni put ka medicini. Put ga je odveo preko Banje Luke i Zagreba do Londona, gdje je ušao u krug pionira medicinskog ultrazvuka i počeo učestvovati u prvim postupcima potpomognute oplodnje, što će odrediti njegovu naučnu sudbinu i pokrenuti tehnološku i dijagnostičku revoluciju u čitavom regionu.
Škola ultrazvuka i globalno priznanje
Kurjakova karijera ubrzo je prešla nacionalne okvire. Godine 1981. osnovao je u Dubrovniku međunarodnu školu ultrazvuka “Ian Donald”, koja je počela s edukacijama 1982. godine. Prvo predavanje održali su Kurjak i Georg Kossoff, uz učešće više od stotinu polaznika iz cijelog svijeta. Kao jedan od ključnih organizatora i dugogodišnji direktor škole, Kurjak je razvio mrežu edukacije iz ultrazvuka koja se proširila na desetine zemalja, te je dao značajan doprinos razvoju fetalne medicine.
Kurjak je lično učestvovao u porodu desetina hiljada djece — populacija jednog grada srednje veličine u Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj. Porađao je princeze i “obične” žene, predstavnike svjetske političke elite i anonimne majke, što Jerković vidi kao izraz njegove humanističke filozofije da svako rođenje ima jednaku vrijednost.
Uprkos globalnoj karijeri, Kurjak nikada nije prekinuo vezu s Bosnom i Hercegovinom, niti je zaboravio zahvalnost prema Hrvatskoj, gdje je zasnovao porodicu sa suprugom Biserkom. Rođenjem je musliman i Bošnjak, a u Hrvatskoj je izgradio svoj profesionalni život. Tokom rata i agresije na Hrvatsku, a potom i na Bosnu i Hercegovinu, pridružio se 1993. godine apelu bosanskih intelektualaca protiv relativizacije agresije i genocida.
Njegovu stručnost prepoznala je i politika — kao ministra u svojoj vladi željeli su ga premijeri Hrvoje Šarinić i Ivica Račan, no Kurjak je ministarske funkcije redovno odbijao, želeći ostati prvenstveno naučnik.
Kolekcionar umjetnosti i mentor generacijama
U međunarodnim krugovima, od Libije i Katara do Japana i Latinske Amerike, Kurjak se susretao sa svjetskim državnicima i vjerskim poglavarima, uključujući papu Ivana Pavla II, koji ga je primio u audijenciju tri puta.
Kurjak je strastveni kolekcionar umjetnina — posjeduje zbirku od oko hiljadu djela bosanskohercegovačkih, hrvatskih, evropskih i svjetskih umjetnika, a njegove kuće u Zagrebu i Opatiji pretvorene su u galerije.
Bio je mentor generacijama ljekara širom svijeta, koji danas vode klinike, fakultete i istraživačke centre, gradeći intelektualnu mrežu koja nadilazi državne granice.
Prema podacima Google Scholar baze, do 24. decembra prošle godine, Kurjakovi radovi citirani su 18.179 puta, a njegov h-indeks iznosi 71. Objavio je 1.464 naučna i stručna teksta, te napisao ili uredio 130 knjiga objavljenih na 12 jezika.
Akademik Jerković prijedlog za Nobelovu nagradu zaključio je riječima: “I dok Bosna i Hercegovina rađa takve ljude, ona ima razloga vjerovati u sebe.”
