AMBASADOR BOSNE I HERCEGOVINE U SRBIJI ALEKSANDAR VRANJEŠ IZNIO NIZ NEISTINA: Državu BiH nazvao ‘državnom zajednicom’, a presudi Mladiću rekao je…
Ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandar Vranješ
Ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandar Vranješ izjavio je da je smrt Ratka Mladića ponovo pokazala duboke podjele u Bosni i Hercegovini. On smatra da različita tumačenja rata i njegove ostavštine gotovo potpuno onemogućavaju približavanje političkih i društvenih stavova.
Aleksandar Vranješ, ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji, rekao je za Tanjug TV da događaji nakon smrti Ratka Mladića, prema njegovom mišljenju, potvrđuju duboku podijeljenost zemlje.
“Ova situacija samo je još jednom pokazala, ili potvrdila, tezu da je BiH duboko podijeljena državna zajednica. Usudio bih se reći da je nepopravljivo duboko podijeljena i da postoje toliko različite perspektive poimanja rata, simbola i događaja da tu nema približavanja”, rekao je Vranješ.
On je naveo da se različita tumačenja vide već u samom određivanju karaktera rata u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, dio srpske javnosti rat naziva građanskim, dok ga bošnjačka javnost posmatra kao agresiju.
“Mi se čak ne možemo dogovoriti ni o karakteru rata. Nema mogućnosti da se približimo ni milimetar na tom planu”, rekao je.
Govorio o mlađim generacijama
Na pitanje mogu li se postojeće podjele prenijeti na buduće generacije, Vranješ je rekao da se to, prema njegovoj ocjeni, već dogodilo.
“Današnje generacije nisu bile rođene, a vidimo po društvenim mrežama kakve stavove iznose. Ta perspektiva poimanja rata već je prešla na narednu generaciju”, kazao je.
Dodao je da smatra da su mlađe generacije u pojedinim slučajevima čak radikalnije u izražavanju svojih stavova od ljudi koji su direktno učestvovali u ratu, prvenstveno zbog većeg broja dostupnih komunikacijskih kanala.
Vranješ je također ustvrdio da smrt Ratka Mladića nije promijenila dominantno viđenje rata među stanovništvom u RS.
Prema njegovim riječima, tumačenje koje rat opisuje kao “odbrambeno-otadžbinski” prisutno je u kontinuitetu duže od 30 godina.
Riječ je o političkom i identitetskom narativu koji Vranješ pripisuje dijelu stanovništva u RS.
Polemika o presudama i historiji
Vranješ je govorio i o ulozi sudova u interpretaciji prošlosti, navodeći da “sudovi ne pišu historiju, nego historičari”.
Kao primjer spomenuo je Dražu Mihailovića, koji je 1946. godine osuđen u Beogradu, a decenijama kasnije rehabilitovan.
Vranješ je time pokušao argumentovati svoju tvrdnju da se historijska tumačenja ne mogu trajno nametnuti presudama.
Govorio je i o Rasimu Deliću, nekadašnjem komandantu Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen zbog propusta da spriječi ili kazni određene zločine koje su počinili pripadnici odreda El Mudžahid.
Vranješ je naveo da je Delić nakon smrti sahranjen uz vojne počasti i postavio pitanje primjenjuju li se isti kriteriji na sve osuđene osobe.
“Jeste li vidjeli neku organizaciju iz Sarajeva koja je tada rekla da se negiraju istine iz Haga? Mislite li da danas djeca u Sarajevu uče da je Rasim Delić ratni zločinac?”, rekao je.
Na kraju je optužio dio bošnjačke političke i društvene javnosti da vlastito tumačenje rata pokušava predstaviti kao jedinu prihvatljivu istinu.
“Mi ćemo imati različite perspektive, različite narative, ali samo Bošnjaci žele svoj narativ nametnuti kao apsolutnu istinu ostalima”, rekao je Vranješ.
Ta tvrdnja predstavlja njegov politički stav i generalizaciju, a ne činjenicu koja se može odnositi na sve Bošnjake ili institucije u Sarajevu.
