Povodom dolaska američkih kongresmena i aktuelnih političkih prilika u Bosni i Hercegovini, oglasio se bivši američki ambasador u BiH Michael Murphy, koji je u javnoj analizi upozorio na rast političkih tenzija i jačanje etnonacionalističkih politika.„Dodik i drugi etnonacionalistički akteri sada djeluju još ohrabrenije, pa samim tim i spremnije da izazovu novu krizu. To nije rješavanje ‘najakutnije krize’ u Bosni i Hercegovini od rata. Američka intervencija u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija 12. maja sugeriše da posvećenost administracije teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine nije baš onako čvrsta kako se navodi u izvještaju Kongresu. Izvještaj je objavljen nakon te intervencije, ali iskustvo sugeriše da je napisan prije nje te da su oni koji oblikuju politiku prema Bosni i Hercegovini utjecali na to šta će, a šta neće biti rečeno u Ujedinjenim nacijama”, naveo je Murphy.
Govoreći o ranijim razgovorima o ustavnim reformama, Murphy je iznio tvrdnju da je tokom pregovora 2021. i 2022. godine Bakir Izetbegović navodno spominjao mogućnost prihvatanja podjele Bosne i Hercegovine.„Etnonacionalistički politički lideri u Bosni i Hercegovini to su bez sumnje pozdravili, možda čak i gospodin Izetbegović, koji je tokom pregovora o ustavnoj reformi 2021–2022. američkim zvaničnicima rekao da bi mogao živjeti s podjelom Bosne i Hercegovine jer bi njegov dio bio veličine Slovenije. Možda je isto signalizirao i trenutnoj administraciji”, naveo je Murphy.
Na ove navode reagirao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović, odbacujući Murphyjeve tvrdnje kao neistinite.
„Tvrdnja bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja da sam tokom razgovora o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine na bilo koji način pristao, sugerisao ili nagovijestio mogućnost podjele Bosne i Hercegovine je potpuno neutemeljena i neuvjerljiva laž. Nikada ni s američkom administracijom, niti s bilo kojim drugim međunarodnim sagovornikom nisam razgovarao o podjeli Bosne i Hercegovine. Niko tako nešto nije ni pominjao, a kamoli predlagao. Tema razgovora u tom periodu bio je isključivo Izborni zakon Bosne i Hercegovine i zahtjevi HDZ-a BiH, koje sam odbio upravo zato što bi vodili dodatnim etničkim podjelama i cementiranju diskriminacije”, poručio je Izetbegović.
Nakon Murphyjevih navoda uslijedile su brojne reakcije na društvenim mrežama i među političkim akterima.
Komentar je dao i član Predsjedništva SDA Haris Zahiragić, koji je Murphyjeve tvrdnje doveo u vezu s aktuelnim političkim odnosima i kandidaturom Bakira Izetbegovića za Predsjedništvo BiH.
Zahiragić je naveo da Murphy nakon pet godina iznosi optužbe za koje tvrdi da se nikada nisu desile, te ocijenio da bivši ambasador pokušava pomoći političkim protivnicima SDA pred izbore. U svojoj reakciji kritikovao je i bivšu američku administraciju, kao i aktuelnu vlast u Federaciji BiH.
Kasno sinoć reagovala je i Naša stranka.
„Tvrdnje Michaela Murphyja da je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović pristao na podjelu Bosne i Hercegovine, potvrđuju ono u šta se godinama opravdano sumnja: SDA je spremna na podjelu države u zamjenu za apsolutnu vlast nad 24 posto teritorije BiH.
Poručujemo im da država, koja je odbranjena desetinama hiljada života, nije privatno vlasništvo nijednog lidera niti stranke da bi se njena teritorija mjerila ‘veličinom Slovenije’ i pretvarala u predmet političke trgovine”, saopćili su iz Naše stranke.
Dodali su da bi, ukoliko su Murphyjeve tvrdnje tačne, to predstavljalo jedno od najtežih političkih priznanja u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.
„Niko nema mandat da pristaje na etničke podjele države zarad očuvanja vlastite političke pozicije ili komada teritorije kojim bi mogao apsolutistički upravljati. Bosna i Hercegovina nije plijen političkih pregovora, niti se njen teritorijalni integritet smije svoditi na matematičke kalkulacije i procjene političke koristi”, naveli su iz Naše stranke.
O slučaju su se oglašavali i drugi politički i javni akteri, među kojima su Dragan Mioković i režiser Dino Mustafić.
