INSAJDERSKI IZVJEŠTAJ IZ TEHERANA: Kako su iranske rakete odjednom postale preciznije; ‘Amerikanci su nas naučili’

Prošle sedmice snimljen je udar iranske rakete na američku vojnu bazu, koja je pogodila metu unatoč sofisticiranom sistemu protuzračne odbrane.

Nekoliko silovitih udara na zračnu bazu Muwaffaq Salti u Jordanu jasno je ukazao na kontinuiranu opasnost od iranskih balističkih raketa. U jednom od napada poginula su tri američka vojnika.

Prijetnja je postojana unatoč tvrdnjama predsjednika Donalda Trumpa da je iranska vojska “potpuno uništena” i izjavi američkog ministra odbrane Petea Hegsetha da je raketni program Teherana “onesposobljen”.

Zalihe Teherana
Nakon pet mjeseci povremenog bombardiranja američko-izraelskih snaga, Teheran očito ima zalihe projektila koje može koristiti i koje i dalje predstavljaju znatnu prijetnju američkim snagama i njihovim saveznicima u Zaljevu.

Štoviše, ne samo da Iran još uvijek ima rakete, već su američki dužnosnici ustvrdili da se Teheran prilagođava američkoj odbrani, piše Telegraph. Izvori su za Wall Street Journal rekli da je Teheran ispaljivao brze rakete kojima su mogli manevrirati dok su se približavale ciljevima, što je otežavalo presretanje.

Iranski dužnosnici, u međuvremenu, rekli su za Telegraph da uče lekcije od Amerikanaca. „Sami Amerikanci su glavni razlog poboljšanja naših projektila posljednjih dana. Sve se svodi na izvlačenje pouka iz lansiranja“, rekao je jedan dužnosnik iz Teherana.

Brza prilagodba
Na početku rata, ako bi američke snage pogodile raketni bacač, Iranu bi trebalo 15 sati da ga ponovno osposobi za rad. Sada su u stanju ispaljivati ​​rakete na američke baze za manje od 30 minuta.

Također, Iran tvrdi da, unatoč američkoj vojnoj i obavještajnoj moći, Washington nije uspio pronaći sve njihove lokacije za proizvodnju oružja.

Prema riječima brigadnog generala Abolfazla Shekarchija, proizvodnja je nastavljena. „U jeku rata nastavili smo proizvoditi dronove i projektile. Išli su iz proizvodnje direktno u upotrebu“, rekao je.

Pomoć Rusije i Kine?
U međuvremenu, učinkovitost i preciznost iranskih udara na američke ciljeve pobudila je sumnje da Teheran dobiva tehničku i obavještajnu pomoć od Kine i Rusije.

Zemlje Perzijskog zaljeva također vjeruju da se Iranci prilagođavaju. General-pukovnik Qasid Mahmoud, bivši zamjenik načelnika glavnog štaba oružanih snaga Jordana, ustvrdio je za CBS News da Iranci imaju naprednu raketnu tehnologiju.

„Razvijaju tehnike i kapacitete za proširenje svog dometa, kombinirajući ih s dronovima kako bi nadjačali radarsku odbranu. Iranci koriste jednostavne projektile kako bi odvratili pažnju od radara. Zatim ispaljuju projektile bolje kvalitete, koje mijenjaju svoj konačni cilj u posljednjih 30 ili 40 kilometara”, pojasnio je.

Manevarske bojeve glave
Institut za proučavanje rata (ISW) također ima informacije da su iranski čelnici izrazili interes za upotrebu tehnologije poznate kao „manevarske povratne bojeve glave” na svojim projektilima najmanje posljednje dvije godine.

Tehnologija omogućuje podešavanje putanje leta bojevih glava u njihovim posljednjim trenucima, pri čemu je cilj preciznost ili zaobilaženje raketne odbrane koja ih pokušava presresti.

Iran je u maju 2025. tvrdio da je razvio sistem i ugradio ga u nadograđenu verziju rakete Haj Qassem. Državni mediji su prošle godine također izvijestili da balistička raketa srednjeg dometa Kheibar Shekan ima sličnu tehnologiju.

Brže i otpornije oružje
Takvi pomaci bili su samo jedan element šireg razvoja kojim je Iran nastojao unaprijediti svoje sposobnosti, rekli su dužnosnici za Telegraph. Prema njihovim riječima, Iran nije odgovorio povećanjem arsenala, već razvojem bržeg i otpornijeg oružja, skrivenog u utvrđenim podzemnim postrojenjima, uz taktike usavršene iz iskustva američkih napada.

„Nakon svakog napada na naše raketne lokacije i lansirne sisteme, ta lokacija bila bi nefunkcionalna i do 15 sati. Sada pričamo o 30 minuta. Ključna stvar u raketnom ratu je brzina, i u tome postajemo dobri“, ispričao je jedan dužnosnik pa dodao:

„Operativno stanje centara pod pritiskom također je poboljšano. Amerikanci sada udaraju, a mi odgovaramo nekoliko minuta kasnije i možemo pratiti rakete sve do njihovih ciljeva. Jasno je da će neke od tih raketa biti presretnute, a to nam govori što moramo učiniti sljedeće”, komentirao je.

Raketni gradovi
Temelj iranske raketne prijetnje čine takozvani „raketni gradovi” smješteni duboko u planinama zemlje. Ti su podzemni kompleksi ukopani kako bi zaštitili projektile, lansirnu opremu i zalihe goriva od izviđanja i zračnih udara.

Takve mjere ne mogu učiniti objekt neranjivim, priznao je jedan iranski izvor, ali dramatično povećavaju broj i snagu oružja potrebnog za njegovo uništenje.

„Smješteni su duboko u planinama i toliko su tajni da čak ni neki zapovjednici ne znaju gdje se nalaze. Služe kao rezerva za projektile na terenu, a novi se kapaciteti dodaju iz sata u sat“, rekao je dužnosnik.

Napadi na podzemne lokacije
SAD i Izrael su u martu i aprilu bombardirali podzemne raketne lokacije, ali analitičari vjeruju da je Iran uspio iskopati zatrpane ulaze i ponovno ih početi koristiti.

Iran ima i transportne raketne sisteme koji mogu nositi, pozicionirati i ispaljivati ​​balističke projektile s raštrkanih lokacija. Ti se sistemi premještaju između podzemnih skloništa, unaprijed pripremljenih lansirnih položaja i skrivenih lokacija, čime se njihovi kapaciteti raspoređuju na više mjesta kako nijedan pojedinačni udar ne bi mogao uništiti znatan dio arsenala.

Osim što je omogućio učinkovitije upravljanje projektilima, Iran je uložio napore u razvoj raketa na kruto gorivo, koje se mogu lansirati mnogo brže od raketa na tekuće gorivo, koje se prije lansiranja moraju puniti gorivom na lokaciji.

Naoružavanje se ubrzalo u junu
Iranski dužnosnici poručili su da se vojno nagomilavanje ubrzalo nakon potpisanog memoranduma o razumijevanju u junu, a potaknuto je “lošim iskustvom s Amerikancima nakon mirovnih sporazuma”.

„Pripreme za rat su se intenzivirale“, rekao je nedavno drugi dužnosnik za Telegraph, opisujući napore za izgradnju „novih projektila, dronova i odbrambenih programa“ te obnovu oštećene mreže protuzračne odbrane.

„Ne smije biti nestašice, jer nikad ne znate koji će biti sljedeći potez Amerikanaca”, poručio je.

Pomoć saveznika
Mnogi analitičari vjeruju da Iran ne bi mogao postići takav napredak bez vanjske pomoći. Za pomaganje Teheranu sumnjiči se Peking koji pruža ažurirane satelitske snimke koje se mogu koristiti za ciljanje američkih baza, prenosi Telegram.

Navodno Iranu pomaže i Kremlj koji je zaslužan za raketnu ekspertizu. Ruski stručnjaci za rakete više su puta putovali u Iran 2024. godine, kada su posjećivali tvornice i podzemne objekte, izvijestio je Reuters.