INTERVJU / RAMIZ SALKIĆ: Dodikov osjećaj superiornosti i nekažnjivosti za vlastite postupke nije slučajan, jasno je šta radi glavni tužilac Kajganić…

Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, komentirao je za “Slobodnu Bosnu” aktualnu društveno- političku situaciju u Bosni i Hercegovini.

U razgovoru smo se osvrnuli na ponovljene izbore u bh. entitetu Republika Srpska, zabrinutost među povratničkom populacijom uslijed najnovijih provokacija i širenja mržnje od strane političkog vrha režima u Banjoj Luci, ali i rada Tužiteljstva BiH na čelu sa glavnim tužiteljem Milankom Kajganićem.

Burno ste reagirali nakon istupa Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, zbog širenje laži, spinova i narativa da su Bošnjaci prijetnja kršćanima u Bosni i Hercegovine. Kazali ste da je sve dio „specijalnog rata protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, na unutrašnjem i međunarodnom planu“. Što je, po vašem mišljenju, najopasnije kada uzmete u obzir sve izgovoreno u Washnigtonu, ali i na povratku u Banjoj Luci, nakon povratka Milorada Dodika?

-Radi se o smišljenoj strategiji predstavljanja Bošnjaka-muslimana kao prijetnje, s ciljem pridobijanja pažnje islamofobičnih političkih krugova i stvaranja opravdanja za buduće poteze protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Sistemska diskriminacija i proces dehumanizacije Bošnjaka traje duže vrijeme i služe za podsticanje i širenje separatističke politike u ovom entitetu.

Dodik ciljano vrši zamjenu teza i pokušava pripisivati zločine Bošnjacima, iako su te zločine činili četnici u Drugom svjetskom ratu te vojska i policija RS tokom agresije. Upravo su ove vojne i policijske formacije počinile genocid nad Bošnjacima- muslimanima u Bosni i Hercegovini. Riječ je o namjernom širenju vjerske i nacionalne mržnje prema Bošnjacima na domaćem i međunarodnom planu.

Ovakav narativ je izuzetno opasan i može imati ozbiljne posljedice, jer postoji realna opasnost da dio međunarodnih donosilaca odluka povjeruje u ovakvu propagandu, što bi moglo dodatno ugroziti Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake kao narod. Što i jeste krajni cilj ovakvog djelovanja.

Jasno je kako Milorad Dodik pokušava falsificirati povijest, no čini se kako su reakcije aktualne vlasti na razini države stigle prekasno ili su bile preblage u odnosu na izgovoreno. Kakav je vaš stav o svemu?

-Koliko god je opasna revizionistička politika Milorada Dodika, jednako je opasna i politika relativizacije njegovih izjava i postupaka. Reakcije onih koji u ime Bošnjaka danas donose odluke u državnim institucijama nedovoljne su i neadekvatne. One predstavljaju nedostatak ideje, znanja i političke volje da se odlučno suprotstave Dodikovoj politici.

Takav pristup stvara kolektivno nezadovoljstvo među građanima koje Dodik svakodnevno vrijeđa i ponižava. Šutnja i relativizacija nisu ništa drugo do pokušaj očuvanja vlasti po svaku cijenu, bez obzira na interese naroda i države. Radi se o nekompetentnim ljudima koji svoje pozicije nisu osvojili na izborima nego su ih dobili kao poklon od Dodika i Čovića u zamjenu za ovakvo ponašanje.

Povratnik ste u Bratunac i u stalnom ste kontaktu s povratničkom populacijom toga kraja. Svako malo svjedočimo provokacijama povratnika Bošnjaka u tom kraju. Kakve su reakcije među povratničkom populacijom nakon novih secesionističkih prijetnji?

-Nije lahko biti Bošnjak u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Vremenom su se ambijent, okruženje i okolnosti u značajnoj mjeri promijenili kada su Bošnjaci u pitanju. Mi smo stanovnici ovog dijela Bosne i Hercegovine želimo da imamo ista prava kao i svi drugi stanovnici naše komšije. Danas je, čini mi se, teže nego prije petnaestak godina.

U razgovorima među ljudima preovladava zabrinutost zbog trenutnog stanja i onoga što bi moglo uslijediti. Oni koji su daleko od naroda tu zabrinutost ne mogu osjetiti. Ja tu zabrinutost osjećam godinama kroz druženje i razgovore s narodom i pokušavam je prenijeti u javni prostor kako bi uslijedila reakcija onih koji donose odluke. Nažalost, ne vidimo adekvatnu reakciju ni OHR-a, niti domaćih institucija.

Nakon najnovijih uvreda i prijetnji bojim se da će stanje postajati ozbiljnije. Naša težnja je bila i ostaje mir, sloboda, pravo na jednake mogućnosti, zastupljenost u institucijama i ukidanje sistemske diskriminacije. U tom pravcu očekujemo pomoć i razumijevanje domaćih i međunarodnih faktora.

Svjedočili smo i pozivima pravosudnim organima Bosne i Hercegovine da procesuiraju Dodika zbog govora mržnje, no ukoliko znamo da je na čelu Tužilaštva BiH Milanko Kajganić, koji je optužen da je, navodno, blokirao optužnicu za ratne zločine na Manjači, očekujete li da će do procesuiranja Milorada Dodika ipak doći?

-Da pravna država funkcioniše u punom kapacitetu, Dodik ne bi širio vjersku i nacionalnu mržnju. Njegov osjećaj superiornosti i nekažnjivosti za vlastite postupke doprinosi širenju vjerske i nacionalne mržnje. Kada bi se pravosudni aparat prema svim građanima odnosio podjednako, sigurno je da bi situacija bila potpuno drugačija.

Mi očekujemo da institucije i pojedinci rade svoj posao u skladu sa zakonom i da svi oni koji krše zakon odgovaraju za svoje postupke. Ogromno je razočarenje kod žrtava zbog činjenice da su počinioci zločina na slobodi. Nadam se da će institucije konačno početi raditi svoj posao i da će se počinioci zločina konačno naći u sudnicama.

Nažalost, danas na javnim funkcijama imamo osobe osumnjičene za veoma teške ratne zločine, koje su u prilici da s tih pozicija utiču na svjedoke i da kreiraju ambijent i okruženje u kojem će živjeti preživjele žrtve i potomci ubijenih.

Takvo stanje se mora promijeniti ako želimo postati normalno i pravedno društvo.

Kad smo već kod Kajganića, kako ocjenjujete njegov dosadašnji rad?

-Lično sam podnio krivičnu prijavu protiv organizatora obilježavanja neustavnog 9. januara kao dana entiteta RS 2024. godine. Kao podnosilac prijave nemam nikakvu informaciju, ni nakon dvije godine, šta je urađeno s tom prijavom. Na osnovu tog mog iskustva mogu izraziti apsolutno nezadovoljstvo radom glavnog tužioca i Tužilaštva.

S druge strane, kao neko ko je svjedočio teškim zločinima nad Bošnjacima Bratunca, mogu izraziti veliko razočarenje što je većina počinilaca tih zločina danas na slobodi i što nisu procesuirani za zločine koje su počinili.

U razgovoru s mnogim predstavnicima organizacija koje okupljaju preživjele žrtve, ali i sa svjedocima, uvijek preovladava jedno pitanje. Zar će svi ovi počinioci zločina nad Bošnjacima ostati bez kazne?

To najbolje govori o radu glavnog tužioca i njegovim rezultatima.

U bh. entitetu Republika Srpska održani su ponovljeni prijevremeni izbori za entitetskog predsjednika. No, i ovoga puta svjedočili smo brojnim nepravilnostima, kupovini glasača, prijetnjama, incidentnim situacijama, i to ponajviše u mjestima gdje SNSD imao najbolje rezultate. Opozicija u RS-u, a tu najviše prednjači šef Kluba PDP-a u NSRS Igor Crnadak, najavljuje da će nakon dolaska na vlast pokrenuti pitanje nelegalno stečene imovine i teške korupcije i kriminala za koju optužuju Dodika i SNSD-ovu vlast. Koliko današnji narativ vlasti i medija u RS-u služi za odvraćanje pozornosti od afera poput „Viaducta“, teniskih terena „Srpska open“, znamo li da je na pomolu novi arbitražni postupak koji pokreće slovenska kompanija „Elektrogospodarstvo“, teška čak 1,4 milijarde maraka?

-Nažalost, ovdje danas ono što je vijest već sutra to više nije, jer je zasjeni neka nova, često gora od prethodne. Zbog toga se više niko ne bavi sumnjivim finansijskim nagodbama, zaduženjima, lošim stanjem u javnim preduzećima, sumnjivim trošenjem javnih sredstava itd.

Informacije pretiču jedna drugu, brišući prethodnu kao da nikada nije ni postojala u javnom prostoru. Pravosuđe ne istražuje sumnjive radnje na koje se ukazuje, što ohrabruje one koji su skloni takvim aktivnostima.

Vlast je iskoristila sve institucionalne, lične i poslovne resurse da obezbijedi pobjedu Karana na izborima za predsjednika entiteta RS, nadajući se da su opoziciji zadali težak udarac.

Postignuta je opšta mobilizacija iz straha od gubitka ličnih pozicija i vlasti. U strahu od takvog scenarija angažirani su svi kapaciteti kako bi se obezbijedila pobjeda Karana i nastavilo vladati. Svi mehanizmi koji su korišteni i ranije, korišteni su i na ovim ponovljenim izborima. Slobodno misleći građani nisu imali mnogo šansi da njihov stav i mišljenje dođu do izražaja u odnosu na drugu, brojniju i organizovaniju grupaciju.

Mnogi su učinjeni ovisnim o aktuelnoj vlasti na različitim nivoima, te pribjegavaju liniji manjeg otpora kako bi sačuvali ono što trenutno imaju. Ovakav pristup odlučio je pobjednika na ovim izborima za predsjednika entiteta RS.