SCHMIDT PRED UN-om POTVRDIO: Bosna i Hercegovina prolazi kroz ‘tihu dekonstrukciju države’ – Njemački medij otrkriva šta se zaista dešava
Christian Schmidt pred Vijećem sigurnosti UN-a predstavio je 69. izvještaj o provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Opisao je državu u kojoj institucije formalno funkcioniraju, ali su izložene sustavnim blokadama – i upotrijebio sintagmu koja je odmah privukla pažnju: “tiha dekonstrukcija države”. Istovremeno, Schmidt je potvrdio da napušta funkciju Visokog predstavnika, piše njemački Focus.
Bosna i Hercegovina i dalje je pod snažnim političkim pritiskom, pokazuje novi izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR). U dokumentu se opisuje stanje u kojemu državne institucije opstaju, ali su iznova i iznova blokirane. O Schmidtovom nastupu pred UN-om izvijestio je bosanski televizijski kanal N1.
Parlament blokiran, reforme zaustavljene
U Parlamentu Bosne i Hercegovine redovito dolazi do odgađanja zakonodavnih postupaka. Glasanja se odgađaju ili namjerno sprečavaju. Posljedica je da brojna reformska rješenja ostaju nedovršena – uključujući ključne mjere vezane uz proces pridruživanja EU. Mnoge državne institucije i dalje rade s privremenim budžetima, dok istovremeno rastu rashodi u administraciji i sigurnosnim strukturama.
Poseban izvor napetosti ostaje odnos između institucija države Bosne i Hercegovine i entiteta RS. Odluke Ustavnog suda djelimično se ne provode ili se politički osporavaju. Predstavnici RS-a redovno dovode u pitanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine i prebacuju ovlasti na entitetski nivo, čime se institucionalne tenzije u zemlji dodatno zaoštravaju.
Dodik, srpski lider u Bosni i Hercegovini, smijenjen je s dužnosti. (Foto: Picture alliance)
Mediji, izbori i međunarodna rasprava
U medijskom prostoru izvještaj također bilježi ozbiljne probleme. U dijelovima zemlje prisutan je politički utjecaj na uređivačku politiku, posebno u javnim servisima. Novinari i novinarke izvještavaju o pritiscima i ograničenom pristupu informacijama.
U izbornom procesu utvrđene su nepravilnosti, između ostalog pri provjeri identiteta i brojanju glasova. Schmidt stoga ponovo zahtijeva tehničke reforme radi jačanja izbornog integriteta.
U Vijeću sigurnosti UN-a vodi se rasprava o budućoj ulozi međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini. U fokusu je i sama pozicija Schmidta, koji je najavio odlazak s dužnosti. Prema informacijama OHR-a, Schmidt će na toj funkciji ostati do imenovanja nasljednika. Na dužnosti Visokog predstavnika međunarodne zajednice nalazi se od avgusta 2021. godine.
Bosanski portal Avaz.ba, pozivajući se na diplomatske izvore, piše da je Schmidt odluku o odlasku donio pod političkim pritiskom iz Washingtona. U sporovima s entitetom RS, Schmidt je više puta zaustavio ili ukinuo zakone koje je donijelo političko rukovodstvo na čelu s Miloradom Dodikom. Dodik je ljeta 2025. godine presudom suda u Sarajevu bio razriješen dužnosti predsjednika RS-a zbog separatističkih aktivnosti. Ostaje, međutim, predsjednik svoje stranke i i dalje se smatra centralnom političkom figurom u entitetu.
Američki energetski projekt vrijedan 1,5 milijardi dolara
Paralelno s političkim zbivanjima, sve konkretniji oblik poprima američka energetska ofanziva na jugoistoku Evrope. U Bosni i Hercegovini sve više napreduje planirani plinovodski projekt vrijedan oko 1,5 milijardi dolara, koji bi trebao smanjiti ovisnost o ruskom plinu.
U centru planova je plinovod “Southern Interconnection”, koji bi Bosnu i Hercegovinu trebao povezati s hrvatskim LNG-terminalom na otoku Krku i time priključiti na evropsku plinsku mrežu, kako izvještava N1 Bosna i Hercegovina. Prema obimu investicije, radi se o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata na zapadnom Balkanu.
