SKANDALOZNA SUSPENZIJA USTAVA NA 24 SATA: Ovako je međunarodna zajednica potvrdila da Bosnu i Hercegovinu tretira isključivo kao PROTEKTORAT
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Jahić analizirao je u emisiji “7Plus” televizije Hayat aktuelnu sigurnosnu i političku situaciju. Fokus razgovora bio je na iznenadnom odlasku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta te posljedicama njegovog mandata na stabilnost institucija države.
Hronologija mandata i međunarodni utjecaj
Jahić smatra da trenutni procesi predstavljaju posljednji pokušaj međunarodne zajednice da postigne napredak u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mandat Christiana Schmidta od samog početka prate kontroverze, iako je za određene aktivnosti imao podršku Vijeća za provedbu mira (PIC). Situaciju je dodatno usložnila ruska agresija na Ukrajinu, nakon čega je Rusija prekinula finansiranje i napustila PIC, počevši se direktnije miješati u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Kao jedan od ključnih momenata mandata, Jahić izdvaja suspenziju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na 24 sata. Prema njegovim riječima, to je poslužilo kao dokaz da će međunarodna zajednica tretirati državu kao protektorat dok god to smatra potrebnim. Profesor je naglasio da se visoki predstavnik ponašao u skladu s očekivanjima samo u rijetkim situacijama, poput pitanja finansiranja lokalnih izbora, ali da je u ključnim reformama podrška izostala.
Selektivna primjena bonskih ovlaštenja
Kritika je usmjerena i na selektivnu upotrebu bonskih ovlaštenja. Dok je Christian Schmidt intervenisao u ekonomskom sporu “Vijadukt”, izostala je reakcija na ugroženo funkcionisanje sedam institucija kulture od državnog značaja. Jahić je istakao da su takve kalkulacije dovele do negativne percepcije u javnosti i optužbi za pristrasnost prema zvaničnom Zagrebu. Jasmin Jahić zaključuje: “Schmidt je imao jedan od lošijih mandata visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.”
Poseban problem predstavljaju institucionalne blokade, poput zloupotrebe kvoruma nedolaskom na sjednice. Profesor naglašava da visoki predstavnik mora osigurati funkcionalnost države kako građani ne bi bili taoci političkih oligarhija. Jahić upozorava da vladajuće strukture svjesno zaustavljaju napredak i uskraćuju građanima finansijska sredstva, dok se kvorum obezbjeđuje samo za zakone koji sprečavaju stavljanje države na sivu listu Moneyvala. Neophodno je, prema njegovom mišljenju, uvesti savremena ustavna rješenja, poput vanrednih izbora, kako bi se prekinula praksa parlamentarnih blokada.
