Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a koji tu funkciju obnaša zahvaljujući isključivo činjenici da Osnovni sud u Banjoj Luci ne provodi pravne posljedice presude Suda BiH, ponovo je uputio otvorene napade i nastavio s demonizacijom Bošnjaka kao naroda, piše Raport.
Kako je prenio režimski RTRS, Dodik je u nizu izjava kojima pokušava izvršiti pritisak na odluke koje će uslijediti u vezi s imenovanjem novog visokog predstavnika, Bošnjake ponovo sveo isključivo na vjersku grupu, ali i na kolektivnog i trajnog ‘neprijatelja’. ‘Što se nas tiče, naši vjekovni neprijatelji su muslimani koji izražavaju politiku kroz političko Sarajevo’, prenio je RTRS ovu Dodikovu opasnu izjavu, koja predstavlja nastavak dugotrajnog obrasca verbalnog teroriziranja čitavog jednog naroda u Bosni i Hercegovini.
Pozivaju na dijalog, a šire govor mržnje
Ovakvom izjavom Dodik je još jednom pokazao da se politička kriza u BiH ne samo ne smiruje, nego dodatno produbljuje, te da sve češće zadire u vjerske odrednice jednog konstitutivnog naroda, kojem očigledno osporava i pravo na ravnopravan politički i društveni subjektivitet u vlastitoj zemlji.
U posljednjem nizu Dodikovih istupa, u kojima pokušava sebe nametnuti kao nezaobilazan politički faktor, istovremeno šireći govor mržnje i potpirujući međunacionalne tenzije, nameće se pitanje o kakvom to unutrašnjem dijalogu Dodik i SNSD govore posljednjih mjeseci, dok se istovremeno predstavljaju kao zagovornici ‘dogovora’ i ‘razgovora’.
Naravno, SNSD i Dodik to čine u kontekstu stava SAD-a da se trebaju smanjivati ovlasti visokog predstavnika i da domaći političari trebaju tražiti unutrašnji dogovor. To je deklarativni stav SNSD-a čiji zvaničnici to dogovoreno ponavljaju kao ‘papagaji’, dok se u praksi pokušavaju pozicionirati kao dominantan faktor koji istovremeno demonizira jedan narod.
Jesu li pozivi zvaničnika na unutrašnji dogovor upućeni i Dodiku
Upravo ovakvi primjeri možda su i najslikovitiji dokaz zašto BiH i dalje treba visokog predstavnika sa svim njegovim ovlastima.
Stoga se nameće i dodatno pitanje, da li zvaničnici SAD-a, kada pozivaju na dijalog u Bosni i Hercegovini za zajedničkim političkim stolom, vide Milorada Dodika kao relevantnog aktera u takvom procesu?
Kako bismo otklonili sve dileme, Raport je uputio upit Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, tražeći stav o tome da li pozivi SAD-a na ‘unutrašnji dijalog’ u BiH podrazumijevaju i politički razgovor s Dodikom, te da li postoji politička podrška komunikaciji s osobom koja Bošnjake opisuje kao ‘vjekovne neprijatelje’.
Jer, vrijeme je da Bošnjaci, koji su izloženi učestalim i sve brutalnijim napadima jednog kompromitovanog političkog aktera, dobiju jasan odgovor i saznaju kakav je stvarni stav međunarodnih partnera BiH o ovakvoj retorici i ponašanju.
