Pulmolog otkriva jednostavnu vježbu disanja za jačanje kapaciteta pluća: Tehnika koju preporučuje svojim pacijentima

Disanje je nešto što obavljamo automatski, bez razmišljanja. Međutim, stručnjaci ističu da način na koji dišemo može imati značajan uticaj na zdravlje pluća, nivo energije, kvalitet sna i opšte stanje organizma. Prema riječima pulmologa dr. Michaela J. Stephena, pravilne tehnike disanja mogu pomoći boljoj iskorištenosti plućnog kapaciteta i efikasnijoj razmjeni kiseonika u tijelu.

Zašto je važno vježbati disanje?

Kapacitet pluća prirodno se smanjuje s godinama, a dodatno ga mogu narušiti sjedilački način života, pušenje, višak kilograma i određena respiratorna oboljenja. Stručnjaci navode da redovne vježbe disanja mogu pomoći u održavanju funkcije pluća, poboljšanju izdržljivosti i osjećaju lakšeg disanja tokom svakodnevnih aktivnosti.

Osim fizičkih koristi, kontrolisano disanje može imati i pozitivan efekat na mentalno zdravlje. Duboko i sporo disanje aktivira nervne mehanizme povezane sa opuštanjem, što može doprinijeti smanjenju napetosti i stresa.

Tehnika disanja koju preporučuju pulmolozi

Jedna od metoda o kojoj govori dr. Stephen zasniva se na jednostavnom obrascu disanja:

Udah kroz nos tokom 5 sekundi
Zadržavanje daha 2 sekunde
Polagan izdah kroz usta tokom 7 sekundi

Ovu tehniku često nazivaju „5-2-7 disanje“, a cilj joj je da se aktivira dijafragma, mišić koji ima ključnu ulogu u pravilnom radu pluća. Spor i kontrolisan izdah omogućava tijelu da efikasnije izbaci ugljen-dioksid i doprinosi osjećaju smirenosti.

Kako pravilno izvoditi vježbu?
Sjednite ili lezite u udoban položaj.
Jednu ruku stavite na stomak, a drugu na grudi.
Polako udahnite kroz nos tako da se stomak podiže više od grudi.
Zadržite dah nekoliko sekundi.
Polako izdahnite kroz blago skupljene usne.
Ponovite ciklus 5 do 10 minuta.

Prema stručnjacima, upravo je disanje „iz stomaka“, odnosno dijafragmalno disanje, jedna od najvažnijih tehnika za poboljšanje ventilacije pluća.

Šta kažu istraživanja?

Medicinski izvori navode da vježbe poput dijafragmalnog disanja i disanja kroz skupljene usne mogu pomoći osobama koje žele poboljšati kontrolu disanja i očuvati funkciju pluća. Ove metode često se koriste i u programima plućne rehabilitacije kod osoba sa respiratornim tegobama.

Važno je naglasiti da vježbe disanja nisu zamjena za medicinsku terapiju kod bolesti poput astme, hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) ili drugih plućnih oboljenja, već mogu predstavljati dodatnu podršku uz preporuke ljekara.

Dodatni načini za očuvanje zdravlja pluća

Pored vježbi disanja, stručnjaci preporučuju:

Redovnu fizičku aktivnost poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja.
Izbjegavanje pušenja i boravka u zadimljenim prostorijama.
Održavanje zdrave tjelesne težine.
Boravak na svježem vazduhu kada god je to moguće.
Dovoljan unos vode tokom dana.

Kombinacija zdravih životnih navika i pravilnog disanja može doprinijeti boljoj funkciji pluća i većem osjećaju vitalnosti.

Kada se obratiti ljekaru?

Ako primijetite učestalo gušenje, nedostatak vazduha, uporan kašalj, bol u grudima ili naglo smanjenje kondicije, potrebno je potražiti stručni medicinski savjet. Problemi sa disanjem mogu biti povezani sa različitim zdravstvenim stanjima koja zahtijevaju pregled i odgovarajuću terapiju.

Napomena: Ovaj tekst služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenu za pregled i preporuke kvalifikovanog zdravstvenog radnika.