VESNA ŠKARE OŽBOLT ŠOKIRANA: ‘Ako je to istina, Hrvatska mora povući sve diplomate iz Srbije’

Dok su hrvatski sudovi u 90-ima nastojali poslati jasnu poruku žrtvama vođenjem postupaka u odsutnosti, konačni epilog pred Haaškim sudom otvorio je brojne rasprave o dometima međunarodne pravde i tretmanu zločina počinjenih na teritoriju Republike Hrvatske. O pravnim prazninama, haaškom nasljeđu, ali i o šokantnim najavama koje ponovno potresaju odnose u regiji, za portal Direktno govorila je bivša hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
Suđenja u odsutnosti pred hrvatskim pravosuđem imala su svoju ulogu, ali rad Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu ostavio je duboke repove i brojna otvorena pitanja, posebno kada je riječ o zločinima počinjenim na području Republike Hrvatske. Osvrćući se na suđenja u odsutnosti koja su se 90-ih vodila pred hrvatskim sudovima, Škare Ožbolt naglašava da su ti postupci bili važni za obitelji žrtava, iako su imali svoja pravna ograničenja.
“Oni su imali deklaratorno značenje za žrtve. Znači da svi počinitelji pa tako i Ratko Mladić kojem se sudilo u odsutnosti, imaju barem neku moralnu i simboličku poruku za žrtve”, istaknula je. Međutim, gorak okus ostavlja činjenica da spisi i dokazi koji su godinama prikupljani u Hrvatskoj nisu dobili adekvatan pravosudni epilog u Haagu.
Izručenje i postupak u Haagu
“Čitavo vrijeme dok je predmet Mladića bio na hrvatskom sudu, prikupljani su podaci i tekstovi vezani uz Zadar i druga stratišta. Zašto je Haaški sud to izostavio i je li to bio propust suda i tužiteljstva? To jest propust suda. Serge Brammertz je 2011. godine iz optužnice koja je uređivana za Mladića izostavio sve dijelove koji se odnose na Hrvatsku. Ja ne znam koji je bio razlog i treba vidjeti kako je tadašnja Vlada reagirala jer nije mi poznato da je uopće reagirala. Iz Haaškog suda su tada rekli da će zbog ubrzanja postupka obuhvatiti samo udruženi zločinački poduhvat u BiH, Srebrenicu i Sarajevo, dok je Hrvatska tu u potpunosti izostala”, upozorava bivša ministrica.
Dodaje kako je takva praksa u koordinaciji između hrvatskog pravosuđa i Haaga bila neobična i u drugim slučajevima, poput postupaka protiv Slobodana Miloševića ili Vukovarske trojke, jer su se učestalo zanemarivali razmjeri zločina počinjeni na hrvatskom tlu. Jedan od ključnih razloga zašto je pravda kasnila desetljećima bila je i loša suradnja te izostanak političke volje u Beogradu da se Mladić locira i izruči.
“Prema onome što ja imam saznanja, uopće nije postojala politička volja za njegovim izručenjem. Ta je suradnja bila izrazito loša. Tijela sigurnosti u Srbiji praktički su postavljala svoje prepreke i štitila ga kada su radili na području Hrvatske”, izravna je Škare Ožbolt. Govoreći o ukupnom nasljeđu Haaškog suda, Škare Ožbolt podsjeća na duge procese koji su umanjili konačni osjećaj zadovoljene pravde. “Ovaj je sud predugo trajao — više od 20 godina. On ima svojih nedostataka, ali i svojih vrijednosti. Skupljena je strahovito velika i neprocjenjiva građa o tome što se dogodilo. No, pravda koja nije brza nikada nije u potpunosti potpuna, a tu je bilo i dosta propusta”, ocjenjuje bivša ministrica pravosuđa.
Šokantna najava iz Beograda: Državni protokol za ratnog zločinca
Tijekom samog razgovora stigla je i izvanredna informacija kako je srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić potvrdio da će država Srbija u potpunosti preuzeti organizaciju pogreba Ratka Mladića, uz sve državne i vojne počasti u skladu s njegovim činom. Komentirajući mogućnost da se pravomoćno osuđenom zločincu organizira službeni ispraćaj s državnim vrhom, Škare Ožbolt je izrazila duboki šok i zgražanje.
“Ovo je baš užasno i strašno! Ako bi se to dogodilo i ako bi to stiglo sa strane službenih tijela i vlasti, to bi značilo da tamošnji režim ne priznaje pravomoćnu presudu za genocid i ratne zločine. To bi značilo da ga politika abolira, da nije prihvatila presudu Međunarodnog suda i da praktički podupire sve ono što je ratni zloćčinac Ratko Mladić radio. To bi bile katastrofalne poruke prema međunarodnoj zajednici. Odluke suda UN-a moraju se poštivati, a države koje ih ne poštuju moraju se suočiti sa sankcijama. To Srbiji može i mora otežati njezin put prema Europskoj uniji”, oštro navodi.
Zaključujući razgovor, bivša ministrica poslala je jasnu poruku o tome kakav odgovor službeni Zagreb mora pripremiti u slučaju da Beograd ustraje u slavljenju osuđenog ratnog zločinca. “Ukoliko se potvrdi da iza organizacije sprovoda stoji službena vlast i država Srbija, Hrvatska mora reagirati u sekundi. Treba odmah pokazati odlučnost i povući svoje glavne diplomatske predstavnike iz Beograda”, zaključila je iskusna pravnica i bivša ministrica pravosuđa Republike Hrvatske. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kasnije je tu informaciju nazvao neistinom pa nam ostaje vidjeti.






